PREMIJER MATEŠA NA DODJELI NAGRADA HGK

ZAGREB, 16. veljače (Hina) - U nazočnosti predsjednika hrvatske Vlade mr. Zlatka Mateše u Zagrebu je danas, na Dan Hrvatske gospodarske komore, održana 1. sjednica Skupštine HGK, na kojoj su izabrani novi Upravni i Nadzorni odbor te dodijeljene zlatna, srebrna i brončana kuna za iznimna dostignuća i zasluge od opće važnosti za hrvatsko gospodarstvo u 1995. Zlatna kuna dodijeljena je farmaceutskoj, kemijskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji Plivi u Zagrebu, srebrna Dalmatinskoj banci u Zadru, a brončana poduzeću za prijevoz putnika i turizam Panturistu u Osijeku. #L# Govoreći u ime HGK o položaju gospodarstva, Branimir Lokin je istaknuo da je u siječnju nastavljeno stabilno kretanje cijena i tečaja, što je oslonac za zaokret u proizvodnji. Nažalost, nema naznaka o većim pomacima u proizvodnji i gospodarskoj aktivnosti, nastavlja se bezglav uvoz, a ne potiče se i ne kreditira izvoz. Najveća teškoća i nadalje je nelikvidnost, jer je riječ je o strukturnim problemima, koji se pokušavaju uklanjati i saniranjem banaka, kazao je Lokin. Dodao je da se očekuje otvaranje razvojnoga gospodarskog ciklusa, da će HGK težiti sustavnim rješenjima i izradbi konkretnih projekata, koji će biti ponuđeni i hrvatskoj Vladi te da će osnovati gospodarsko vijeće, sa zadaćom regionalnog, znanstvenog i strukovnog pristupa gospodarstvu. Navodeći prognoze Union Bank of Switzerland, da Hrvatska ima izgleda za najveći gospodarski rast u 1996. u ovom dijelu Europe, predsjednik je hrvatske Vlade Zlatko Mateša ustvrdio da je hrvatsko gospodarstvo bolje nego mišljanja o njemu. Dodao je da je, po najnovijim podacima, industrijska proizvodnja u siječnju bila 4,3 posto veća nego u istom mjesecu lani. Od brojnih teškoća najveći je bankovni sustav i visina kamatnih stopa, koje su potpuno nerealne i zelenaške. Jedna su stvar stare banke, a druga nove banke koje, neopterećene ikakvim starim problemima, odobravaju zajmove uz petpostotnu mjesečne kamate. "Vlada će objaviti rat tom i takvom bankarstvu", poručio je premijer. Što se pak tiče nelikvidnosti, riječ je o strukturnim problemima, ali ima i ulaganja na račun dobavljača, jer ako netko na teret dobavljača gradi opskrbne centre, to nije stvar države. Završena je nova carinska tarifa i zakon o normizaciji, a usklađenost tih dvaju rješenja potaknut će gospodarstvo. Bitno je, nastavio je Mateša, uravnotežiti domaću proizvodnju i uvoz, jer se gospodarstvo ne može restrukturirati u slobodnoj tržišnoj utakmici. "Loša je praksa da većina gospodarstvenika nije spremna poslovati na novim tržištima", kazao je Mateša, dodavši da na izložbama u Zenici i Teheranu nije bilo hrvatskih, a bilo je puno slovenskih poduzeća. Isto je tako i u Rumunjskoj, Turkmenistanu, Kazahstanu i Slovačkoj, gdje se u Bratislavi izložba hrvatskog gospodarstva, zbog slaba zanimanja, mijenja u seminar. Hrvatska je maleno tržište, i uz pomoć Vlade gospodarstvenici moraju prodorno krenuti na nova tržišta, kazao je Mateša, dodavši da postoji Astra Interntational, "koju ćemo ili prodati ili će ona otvarati predstavništva u tim novim zemljama, a ne imati predstavništvo u Milanu". Za hrvatsku su robu ta tržišta privlačna, a Vlada će pomoći izlasku na nova tržišta, istaknuo je premijer Mateša, rekavši da treba stalno kontaktirati s predsjednikom HGK i predsjednicima strukovnih udruženja. Predsjednik HGK Nadan Vidošević pozvao je gospodarstvenike da pod kraj veljače u što većem broju posjete Sarajevo, jer je, kako je rekao, najveća uloga HGK u predstavljanju novih tržišta. (Hina) db mć 161330 MET feb 96