WASHINGTON, 16. veljače (Hina/AFP) - Prije nepunih 50 godina dva inženjera elektronike sa sveučilišta u Pennsylvaniji predstavila su pred dužnosnicima i vojnim časnicima prvo računalo.
WASHINGTON, 16. veljače (Hina/AFP) - Prije nepunih 50 godina dva
inženjera elektronike sa sveučilišta u Pennsylvaniji predstavila su
pred dužnosnicima i vojnim časnicima prvo računalo. #L#
Zamjenik američkog predsjednika Al Gore sudjelovao je proteklih dana
na proslavama priređenim povodom pedesete obljetnice na sveučilištu u
Philadephiji, u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji.
Nazvan ENIAC - electronic numerical integrator and computer - sprava,
div od 30 tona, izvela je u nekoliko sekundi, 14. veljače 1946.
godine, račune za koje bi ljudskom biću trebali sati.
U demonstraciji koja je oduševila prisutne časnike, računalo je
uspjelo izračunati putanju topničke granate u manje vremena nego je
ovoj bilo potrebno da je pređe. Granati je trebalo 30 sekundi da dođe
do cilja, za izračunavanje čega je spravi trebalo 25 sekundi.
Pedeset godina kasnije, obično računalo može izvršiti iste račune u
manje od sekunde, a informatička revolucija potresla je svijet.
Proteklog vikenda, računalu IBM-a - "Deep Blue", čak je uspio podvig
da pobjedi u prvoj partiji šaha svjetskog prvaka Garrya Kasparova, na
dvoboju koji će potrajati do kraja tjedna u Philadephiji.
Na memorandumu od pet stranica prvotno je fizičar John Mauchly u
kolovozu 1942. godine skicirao koncepciju prvog suvremenog računala.
Sprave su već mogle već vršiti matematičke račune. No, te su sprave
bile mehaničke pa dakle ograničene u brzini i točnosti.
Nekoliko elektronskih uređaja već je smišljeno radi rješavanja
posebnih matematičkih problema. John Atanasoff, profesor na državnom
sveučilištu u Iowi, već je 1941. godine izgradio elektronski uređaj za
rješavanje jednadžbi.
Britanske tajne službe također su tijekom rata 1942. godine stvorile
elektronski uređaj nazvan "Colossus", u stanju da prodre u kod sustava
komunikacije Nijemaca.
Ali do ENIAC-a nitko nikada nije izgradio računalo višestruke
upotrebe s elektronskim elementima.
"ENIAC je zapravo mogao okupiti sve na jednom mjestu", kazao je
Mitchell Marcus, znanstvenik sa sveučilišta u Pennsylvaniji. "To je
bila odlučujuća demonstracija da strojevi tog tipa mogu sve
izmijeniti".
U stvari je Drugi svjetski rat omogućio rađanje ENIAC-a. U travnju
1943. godine ministarstvo obrane nudi ugovor dvojici mladih inženjera
sa sveučilišta u Pennsylvaniji - Presperu Eckertu i Johnu Mauchlyu.
Ono je željelo da se stvori stroj sposoban kompilirati tabele
balističkih podataka za nova topnička oružja.
Dvojicu inženjera nije zanimala balistika, ali su željeli stvoriti
stroj. Presper Eckert posebice, sa samo 24 godine, bio je elektronski
genij sposoban s 14 godina proizvesti sustave interfona u zgradi svoga
oca. Rezultat njihova rada bio je ENIAC.
Vrlo kontroverzna odluka suca iz 1973. godine da autorstvo računala
pripiše Atanassofu umjesto Eckertu i Mauchlyu mora da je ispunila
gorčinom dvojicu znanstvenika koji su vidjeli kako nestaje sva njihova
nada da će ikada dobiti patentna prava.
U pedeset godina napredak informatike bio je munjevit i moglo se
preći sa stroja sposobna da pomnoži 14 desetoznamenkastih brojeva u
sekundi na onaj koji može izvesti 1.800 milijardi sličnih operacija u
istom vremenu.
Čitav je svijet danas pod vladavinom informatike i čak je i daleka
Mongolija unazad nepunih mjesec dana priključena na Internet, što je
njezina prva izravna veza s vanjskim svijetom.
(Hina) bnš bnš
161249 MET feb 96