ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je večeras cjelodnevnu, zajedničku raspravu o prijedlogu zakona o odšteti za oduzetu imovinu, što ga je predložila hrvatska Vlada, i o prijedlogu zakona o
denacionalizaciji imovine, što su ga predložili zastupnici HSS-a Luka Trconić, Joško Kovač i Petar Žitnik. O tim zakonskim prijedlozima glasovat će se sutra popodne.
ZA ODUZETU IMOVINU
ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio
je večeras cjelodnevnu, zajedničku raspravu o prijedlogu zakona o
odšteti za oduzetu imovinu, što ga je predložila hrvatska Vlada, i o
prijedlogu zakona o denacionalizaciji imovine, što su ga predložili
zastupnici HSS-a Luka Trconić, Joško Kovač i Petar Žitnik. O tim
zakonskim prijedlozima glasovat će se sutra popodne. #L#
Zakone o odšteti za oduzetu imovinu, odnosno o denacionalizaciji,
trebalo je donijeti prije zakona o pretvorbi; u denacionalizaciju
treba ići postupno, konfiskaciju treba razlučiti od nacionalizacije,
do kada ići unatrag kad se radi o restituciji, najčešće je isticano u
popodnevnom dijelu rasprave.
Osvrćući se na prijašnje rasprave, Srećko Bijelić (HNS) je kazao kako
ne može prihvatiti da se zakonski prijedlog o odšteti za oduzetu
imovinu tretira u prvom čitanju, pa predlaže da on bude prethodno
raspravljen. Kada je u pitanju vremenski rok, Bijelić je sklon da to
bude 1. prosinca 1918. godine. Istaknuo je također da hrvatska država
ne smije biti privilegirana, odnosno ako su joj neke zgrade potrebne,
onda treba uzeti te prostore i uredno plaćati najamninu, s tim da i
vlasnici pokažu razumijevanje.
Furio Radin (NZ) osvrnuo se na kronološki problem državljanstva,
ocjenjujući kako bi bilo apsurdno ići samo do 15. svibnja 1945.
godine, budući da bi izuzet ostao znatan broj ljudi, pa se pita
zašto ne ići barem do 1941. godine. Radin smatra da je apsurdno
gledati državljanstvo čovjeka kojemu je nepravedno oduzeta imovina.
Dr. Žarko Domljan (HDZ) ocijenio je kako već sam naslov predloženog
zakona ne odgovara njegovu sadržaju i intenciji, te se po njemu trebao
zvati zakon o povratu i odšteti oduzete imovine. Domljan se slaže da
treba razlučiti konfisciranu od nacionalizirane imovine. Njegov
stranački kolega Đuro Perica ustvrdio je da je predloženi zakon nužan,
ali misli, da danas kad imamo državu, imamo i vremena. Kad se već ide
sa zakonom, stvar treba rješavati postupno, rekao je, među ostalim,
Perica. Za postupnu denacionalizaciju zauzela se i Đurđa Adlešić
(HSLS).
Žaljenje što predloženi zakon o odšteti nije prethodio zakonu o
pretvorbi iskazali su HSS-ovci Marijan Filipović i Josip Pankretić,
koji je, među ostalim, kazao kako je trebalo vratiti ono što se moglo
vratiti bez nadoknade.
Snježana Biga-Friganović (SDP) složila se da je odšteta za oduzetu
imovinu jedno od najsloženijih pitanja, te je istaknula kako je
potrebno uvažiti i objektivne okolnosti hrvatske države. Kao
posljedica rata, velikom je dijelu građana imovina uništena, i
najprije treba riješiti to pitanje, kazala je Biga-Friganović.
Neispravljanje nepravdi, ako je to moguće, također je činjenje
nepravdi, kazao je liberal Jozo Radoš, kazavši, među ostalim, kako bi
predložene zakone trebalo donositi nekom vrstom kompromisa.
Zastupnički dom hrvatskog Sabora 4. sjednicu nastavlja zajedničkom
raspravom o zakonskom prijedlogu o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima i o zakonskom prijedlogu o promjeni vlasnika što ga je
predložio HSS-ovac Luka Trconić.
(Hina) bm mc
152201 MET feb 96