ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je večeras raspravu o prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o prodaji poljoprivrednih proizvoda između hrvatske Vlade i vlade Sjedinjenih Američkih Država,
koji je u proceduri u hitnom postupku, te o prijedlogu zakona o stečaju, koji je u saborskoj proceduri u prvom čitanju.
ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio
je večeras raspravu o prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o
prodaji poljoprivrednih proizvoda između hrvatske Vlade i vlade
Sjedinjenih Američkih Država, koji je u proceduri u hitnom postupku,
te o prijedlogu zakona o stečaju, koji je u saborskoj proceduri u
prvom čitanju. #L#
Sporazumom zaključenim u srpnju 1995. između hrvatske i američke
Vlade ugovoren je uvoz ulja uz dugoročan zajam od pet milijuna dolara.
U opširnoj raspravi većina zastupnika prigovorila je što taj sporazum
nije prije dostavljen u saborsku raspravu. Ocijenjeno je kako će
štetiti domaćoj proizvodnji a najveći će dobitnik biti poduzeća koja
su dobila pravo na prodaju ulja na tržištu.
Osobito oštre kritike izrekli su zastupnici HSS-a, a Josip Pankretić
ustvrdio je da zajam nije za potrošače nego samo za uljare. Marko
Miljević zapitao se kako poduprijeti uvoz ulja kad hrvatski seljaci
još nisu dobili novac za suncokret.
Dragica Zgrebec (SDP) zamolila je Vladu da Saboru ne podastire na
potvrdu već potpisane sporazume, poput toga na temelju kojeg je dio
ulja ne samo dorađen nego i prodan.
Željka Antunović (SDP) kazala je da je kakvoća uvezenog ulja, po
nekim informacijama, ispod svih standarda.
Drago Krpina (HDZ) kazao je kako sporazum zaslužuje političku
pohvalu, ali kako se on može promatrati i kao dio zabrinjavajućeg
nerazmjera uvoza i izvoza. Zapitao je ima li sporazum jednokratnu
uporabnu vrijednost i odnosi li se isključivo na uvoz ulja u
vrijednosti od pet milijuna dolara.
Ministar financija Božo Prka završno je kazao da je tim zajmom
Hrvatskoj priznat status povlaštena trgovačkog partnera. Pet milijuna
dolara u cijelosti će otići poljoprivredi, zajam je jednokratan, a
kakvoća ulja podvrgnuta je uobičajenim standardima, rekao je Prka.
Govoreći o izboru prerađivača, istaknuo je da su javno pozvani svi
koji imaju uvjete za preradu sirova ulja.
Cilj je zakonskog prijedloga o stečaju uvesti red u gospodarstvo i
prekinuti lanac nepodmirenja obveza, rekao je u uvodu ministar
pravosuđa Miroslav Šeparović. Uzor za izradbu zakona pronađen je u
njemačkom zakonu, a preuzete su i odredbe američkog prava uvođenjem
instituta reorganizacije insolventnog dužnika, kazao je ministar,
dodajući da je zakonom predviđeno da se stečajni postupak ne može
otvoriti protiv Republike Hrvatske, proračunskih fondova i jedinica
lokalne samouprave. Osnovni stečajni razlog ostaje insolventnost, a za
pravne osobe predviđeno je uvođenje novoga stečajnog razloga -
prezaduženosti. Temeljna sustavna novina predložena zakonom je
napuštanje instituta prisilne nagodbe, kazao je Šeparović, dodajući da
se uvodi institut reorganizacije na temelju stečajnog plana.
Saborska radna tijela uglavnom su poduprla taj zakon, ali i upozorila
da bi neke odredbe trebalo jasnije definirati, posebno institut
prezaduženosti.
U ime Kluba IDS-a Damir Kajin je, govoreći o insolventnosti u
Republici Hrvatskoj, ocijenio kako je cijelo gospodarstvo u stečajnoj
agoniji, iznoseći podatak da je pod kraj prošle godine međusobno
dugovanje u gospdoarstvu bilo 6,3 milijarda kuna. Mato Arlović u ime
Kluba SDP-a ocjenjuje da zakon dolazi u vrijeme kad je hrvatsko
gospodarstvo u tešku položaju, ustvrdivši da institut prezaduženosti
nije dovoljno razrađen i nije jasno tko će ispitivati prezaduženost.
Važno je uzeti u obzir domaće prilike u primjeni zakona, istaknuo je u
ime Kluba HSS-a Joško Kovač.
Branko Levačić (HSLS) zauzeo se za postupnu provedbu zakona, inače će
se, drži, mnogi radnici naći na cesti. Smiljko Sokol (HDZ) također
smatra da je rok od 30 dana za primjenu zakona nakon njegova
prihvaćanja prekratak te predlaže tri pa možda i šest mjeseci.
Podupirući zakonski prijedlog, Milovan Šibl (HDZ) kaže da ga treba
provesti što prije jer je to u cilju čišćeg gospodarstva i
gospodarskih odnosa. No, upitao je, zašto u predloženu zakonu po uzoru
na njemački nema odredbe po kojoj je direktor poduzeća dužan petnaest
dana prije objaviti stečaj kako vjerovnike ne bi dovodio u zabludu.
Nakon rasprave o prijedlogu zakona o stečaju ministar pravosuđa
zahvalio je zastupnicima na primjedbama, glavnina kojih će se naći i u
konačnom tekstu zakona, kojemu će temeljno načelo biti ravnoteža
između zaštite vjerovnika i socijalne pravde.
(Hina) bm/sšh mc
142035 MET feb 96