ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Vladin Ured za prognanike i izbjeglice od 16. siječnja do 9. veljače, preselio je 1.329 izbjeglica iz 17 objekata organiziranog smještaja u druge raspoložive objekte. U izbjegličko naselje "Gašinci"
preseljena je 151 osoba, u privatni smještaj otišlo je 368 izbjeglica, u inozemstvo 17 osoba, status izbjeglice otkazale su četiri osobe, a dobrovoljno se na područje Federacije BiH (Unsko-bihaćki kanton, Tuzla, Zenica, Sarajevo, Orašje) vratilo 700 osoba, priopćio je danas Ured za prognanike i izbjeglice Vlade RH.
ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Vladin Ured za prognanike i izbjeglice
od 16. siječnja do 9. veljače, preselio je 1.329 izbjeglica iz
17 objekata organiziranog smještaja u druge raspoložive objekte. U
izbjegličko naselje "Gašinci" preseljena je 151 osoba, u privatni
smještaj otišlo je 368 izbjeglica, u inozemstvo 17 osoba, status
izbjeglice otkazale su četiri osobe, a dobrovoljno se na područje
Federacije BiH (Unsko-bihaćki kanton, Tuzla, Zenica, Sarajevo, Orašje)
vratilo 700 osoba, priopćio je danas Ured za prognanike i izbjeglice
Vlade RH. #L#
U priopćenju se dodaje da su teško bolesne osobe, srednjoškolci i
stalno zaposlene izbjeglice iz zagrebačkih zbjegova, ukupno 83 osobe,
smještene u prognaničko-izbjegličkom naselju u zagrebačkom naselju
Zapruđe, dok je, prema istom kriteriju, još šest osoba ostalo u Novom
Čiču u Zagrebu. Izbjeglice koje su otišle u Federaciju BiH, ističe se
u priopćnju, sami su predložile i dobrovoljno se odlučile za tu
mogućnost, ne želeći se preseliti u "Gašince".
Ured za prognanike i izbjeglice podsjeća da je odluku o preseljenjima
i grupiranju izbjeglica donio zbog ekonomske racionalizacije
organiziranog smještaja i smanjivanja ukupnih troškova državnog
proračuna, a u situaciji kad je većina objekata ostala poluprazna.
Naime, dio izbjeglica i prognanika već se prethodno vratio na slobodna
područja Federacije BiH te Hrvatske.
Pri tome se, ističe Ured, najprije krenulo u zatvaranje najlošijih
smještaja, baraka i željezničkih vagona, te ilegalnih naselja koja je
Ured već prije u više navrata pokušavao preseliti. Primjerice,
zatvoreno vagonsko naselje u Čakovcu gdje je bila smještena 61
izbjeglica, potom ilegalni zbjegovi iz baraka građevinskih poduzeća
"Gradex" i "Bosna" u Zagrebu sa 36 izbjeglica, kao i zbjeg u Velikoj
Gorici u barakama građevinskog poduzeća "Pionir" gdje je bilo 76
izbjeglica.
Ured za prognanike i izbjeglice pri tom podsjeća da je "veći dio
izbjeglica iz zbjega u Velikoj Gorici imao prijavljen izbjeglički
status na privatnim adresama u Zagrebu" te da je bez odobrenja Ureda
"o tom ilegalnom zbjegu skrbila humanitarna organizacija 'Al
Haramain', koja inače nikad nije dobila suglasnost Ministarstva rada i
socijalne skrbi za distribuciju humanitarne pomoći u Hrvatskoj".
U priopćenju se ističe da je u više navrata bilo prigovora na rad
navedene organizacije od samih izbjeglica u zbjegu.
Ured za proganike i izbjeglice dodaje da su preseljenja iz baraka,
bivših radničkih nastambi, već duže vrijeme tražili vlasnici, uglavnom
građevinska poduzeća, a u slučaju zbjega u Velikoj Gorici, od kraja
1994. godine to je tražio zagrebački Gradski sekretarijat za
graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, koji je
barake predvidio za rušenje.
"Sva preseljenja izbjeglicama su bila najavljena najmanje dva tjedna
unaprijed, a neke izbjeglice bile su obavještene još u studenom prošle
godine. Dio izbjeglica sam je napustio zbjegove i prije predviđenog
datuma preseljenja, no radi se uglavnom o osobama koje su otišle u
privatni smještaj ili se vratile u Federaciju BiH. Visoko
povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) bilo je upoznato o preseljenjima
izbjeglica", navodi Ured za prognanike i izbjeglice ističući da "nema
govora o nikakvom progonu izbjeglica iz Hrvatske ili deportaciji niti
o premještanju u nekakve sabirne centre kako se pokušava imputirati od
nekih međunarodnih organizacija te medija".
"U pitanju je preseljenje u bolji smještaj, a nitko od izbjeglica
nije ostao bez izbjegličkog statusa u Republici Hrvatskoj, osim ako se
nisu vratili u Federaciju BiH na temelju vlastite odluke. Dijelu
izbjeglica koji su preseljeni mogli smo otkazati izbjeglički status,
budući su u Hrvatskoj boravili na osnovu tranzitnih dozvola. No, to
nismo učinili, već smo im priznali izbjeglički status i organizirani
smještaj", navodi Ured za prognanike i izbjeglice.
Ured u priopćenju dodaje da je u najvećem izbjegličkom naselju u
Hrvatskoj - "Gašinci" kod Đakova, koje je bilo predviđeno za smještaj
preseljenih izbjeglica, trenutno smješteno 2.544 izbjeglica i
izbjeglica u tranzitu, a prazno je još oko 1000 mjesta. "Gašinci" su
izgrađeni donacijama inozemnih organizacija, po međunarodnim
standardima za smještaj izbjeglica, i imaju sve potrebne uvjete za
smještaj, uz dodatne sadržaje poput gerijatrije, ambulante, dječjeg
vrtića i igraonica, osnovne škole, stalne autobusne linije i dr. U
dijelu Gašinaca UNHCR ima svoj tranzitni centar u kojem je trenutačno
smješteno 1.450 izbjeglica, navodi se u priopćenju Ureda za prognanike
i izbjeglice.
(Hina) pp sp
121649 MET feb 96