FILMSKI I KULTURNI DJELATNICI O PROBLEMIMA HRVATSKOG FILMA

ZAGREB, 8. veljače (Hina) - Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu Zastupničkog doma hrvatskog Sabora organizirao je danas sastanak s istaknutim filmskim i kulturnim djelatnicima na kojemu se raspravljalo o teškom stanju u hrvatskoj filmskoj djelatnosti i mjerama koje bi trebalo poduzeti da se takvo stanje prevlada. #L# Zaključujući raspravu, predsjednik Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu dr. Nedjeljko Mihanović, obećao je kako će ustrajati da se čim prije izradi zakonski prijedlog o filmu, s tim da u izradu budu uključeni filmski i kulturni djelatnici. Naglasio je kako će preporučiti da pri Ministarstvu kulture bude uspostavljen intendant - stručnjak za film, koji bi se profesionalno i stručno brinuo o filmskoj profesiji. Hrvatska država mora se odlučiti hoće li ili ne imati kinematografiju, kazao je Antun Vrdoljak dodajući kako domaće kinematografije, osim one koja će biti financirana iz državnog proračuna, nema jer za to nema sredstava, te da Hrvatska, napomenuo je, "ima manje kinodvorana od Budimpešte". U Hrvatskoj postoji 80 kinematografa, no unatoč tome hrvatski se film mora stvarati, jer ni jedna država ne može, u kulturnom pogledu, funkcionirati bez filma, kazao je književnik Dubravko Horvatić, složivši se kako domaćoj kinematografiji nedostaje oslonac na hrvatsku književnost, te da prava profesionalna kinematografija mora biti financirana iz državnog proračuna. Branko Ivanda upozorio je kako je Hrvatska jedina od malih zemalja koja nije dobila potporu od europskog fonda, napominjući kako je razlog nepostojanje producenata. Zauzevši se za stimuliranje malih, prodornih i sposobnih producenata, Ivanda je kazao kako bi, radi očuvanja profesije, trebalo poduprijeti i "Jadran film". On se, među ostalim, zauzeo i za oslobađanje od poreza onih koji su spremni financijski poduprijeti domaći film. Sličnog je mišljenja bila i Nada Gaćešić, koja je upozorila i na nedovoljnu promičbu hrvatskog filma. Na važnost producenata, njihove spone s redateljima, te kasnije promičbe filma, upozorio je i Jakov Sedlar, složivši se kako bi trebalo osloboditi poreza ljude koji ulažu u film. Sedlar je također istaknuo kako bi bilo dobro da postoji osoba koja bi hrvatsku kinematografiju zastupala na međunarodnim festivalima. Veljko je Bulajić ustvrdio kako hrvatski film nije europski postavljen, nije suvremen. "Stalno se govori da država treba dati novce, a ne postavlja se pitanje što film i televizija trebaju dati u osvajanju Europe i svijeta", kazao je Bulajić, te je upozorio kako domaće televizije i filma u Europi nema, za razliku od, na primjer, srpskog. Napominjući kako novaca nikad neće biti dovoljno, Ljubo Šikić predložio je kako bi, s obzirom na to da imamo ugledne autore, filmske znalce, trebalo pri Ministarstvu kulture uspostaviti intendanta za film te vidjeti kako najbolje iskoristiti i ono malo novca koji se dobije. (Hina) bm mc 081640 MET feb 96