VANCOUVER, 6. veljače (Hina/AFP) - Treći grad u Kanadi s 1,8 milijuna stanovnika, uključujući predgrađa, Vancouver (Vankuver), grad na sjeverozapadu zemlje, prima sve značajniji dio kineske dijaspore u Sjevernoj Americi.
VANCOUVER, 6. veljače (Hina/AFP) - Treći grad u Kanadi s 1,8 milijuna
stanovnika, uključujući predgrađa, Vancouver (Vankuver), grad na
sjeverozapadu zemlje, prima sve značajniji dio kineske dijaspore u
Sjevernoj Americi. #L#
Azijatska zajednica "Velikog Vancouvera" broji oko 300.000 osoba, to
jest oko 20 posto ukupnog stanovništva. U nekim četvrtima taj je
postotak viši - u Richmondu, južnom predgrađu, primjerice, prelazi 30
posto.
Velika većina azijatskog stanovništva dolazi iz Hong Konga i Tajvana,
iako Vancouver ima također značajnu indijsku, filipinsku i
južnokorejsku zajednicu.
Kao u San Franciscu, Los Angelesu, New Yorku i Torontu, Kinezi u
Vancouveru posjeduju vlastiti pisani tisak (tri dnevna lista, brojni
časopisi) i audiovizuelnu potporu (nekoliko radio-postaja i jedna
televizijska).
Povoljna politika useljavanja, koja potiče posebice bogate došljake,
udoban životni okvir, kvalitetan obrazovni sustav kao i česte zračne i
pomorske veze s Azijom objašnjavaju to oduševljenje za Vancouver koji
neki nazivaju, ponekad pomalo prezirno, "Hong-Couver" (Hong-Kuver).
Stručnjaci očekuju da se taj fenomen proširi sljedećih mjeseci s
pripojenjem Hong Konga Kini, u srpnju 1997. godine, i dolaskom novog
vala doseljenika s Tajvana.
Broj doseljenika koje se svake godine prima u provinciji Britanska
Kolumbija učetverostručen je između 1986. i 1994. (od 12.000 na
48.000) ali postotak Azijata, većinom Kineza, istodobno je porastao s
37 na 68 posto.
Prema kanadskom Statističkom uredu, 22.899 doseljenika kineskog
podrijetla nastanilo se u Vancouveru 1994. godine, a 20.566 u Torontu,
gdje živi već oko 350.000 njihovih sunarodnjaka.
Kinezi iz Vancouvera općenito su mlađi, bogatiji i posjeduju višu
razinu obrazovanja od kanadskog prosjeka, otkriva ispitivanje
obavljeno 1995. godine.
Šezdeset tri posto pripadnika kineske zajednice ima manje od 40
godina (nasuprot prosjeku od 46 posto u Vancouveru), 33 posto ima
sveučilišnu diplomu (nasuprot 27 posto), a 80 posto posjeduje svoj
stan (nasuprot 57 posto).
Sedamdeset sedam posto njih kupuje automobil gotovinom (najčešće
novi), 11 posto ih troši više od 1.000 kanadskih dolara (oko 730
američkih dolara) godišnje za odijevanje, 18 posto troši više od 100
kanadskih dolara tjedno za izlaske u restaurant, a polovica odlazi na
odmor izvan Vancouvera.
Prema kanadskom Statističkom uredu, samo su doseljenici iz Hong Konga
uložili 9 milijardi CAD u Kanadu između 1987. i 1991.
Između 1985. i 1994. godine, otkriva drugo ispitivanje, Britanska
Kolumbija zabilježila je trostruko povećanje izravnih ulaganja zemalja
iz zone Azija-Pacifik, koje su postale glavni strani ulagači u
provinciji, ispred SAD i Europske unije.
Nekretnine su privilegirani sektor za azijatska ulaganja, kao što to
pokazuje širenje, u nekim četvrtima, "monster homes" (vrlo velikih
kuća) namijenjenih bogatim kineskim obiteljima.
U tom području najspektakularnija operacija bila je otkup 1988.
godine terena za Svjetsku izložbu održanu 1986. - 82 hekatara u samom
središtu grada. Kupio ga jee multimilijarder iz Hong Konga Li Ka-Shing
za 1,6 milijardi CAD.
Na tom mjestu Li Ka-Shing je odlučio sagraditi pravi grad u gradu.
Bogati kineski doseljenici pozitivno su utjecali na gospodarstvo te
provincije, mnogo manje od drugih provincija zahvaćeno recesijom,
prema analitičarima.
Priliv kineskog novca u području nekretnina i povećanje stanovništva
unutar samog Vancouvera uzrokovali su međutim i veliko povećanje
stanarina i one su danas među najvišima u Kanadi.
(Hina) bnš mm
061249 MET feb 96