ZAGREB, 4. veljače (Hina) - "Brižljivo raspraviti o sudbini bespravno izgrađenih objekata" "Ažuran popis bespravno izgrađenih objekata u Republici Hrvatskoj ne postoji, ali se procjenjuje da ih je ukupno 60 do 70 tisuća. Otprilike 45
tisuća takvih objekata narušavaju planirana prostorna rješenja zbog svoje namjene suprotne onoj određenoj sadašnjim prostornim planovima, pa se o njihovoj sudbini mora osobito brižljivo raspraviti", istaknula je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministrice za inspekcijske poslove u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dipl. ing. arh. Josipa Blažević-Perušić.
I STANOVANJA O BESPRAVNOJ IZGRADNJI
ZAGREB, 4. veljače (Hina) -
"Brižljivo raspraviti o sudbini bespravno izgrađenih objekata"
"Ažuran popis bespravno izgrađenih objekata u Republici Hrvatskoj ne
postoji, ali se procjenjuje da ih je ukupno 60 do 70 tisuća. Otprilike
45 tisuća takvih objekata narušavaju planirana prostorna rješenja zbog
svoje namjene suprotne onoj određenoj sadašnjim prostornim planovima,
pa se o njihovoj sudbini mora osobito brižljivo raspraviti", istaknula
je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministrice za inspekcijske poslove u
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dipl.
ing. arh. Josipa Blažević-Perušić. #L#
Dodala je kako se procjenjuje da od ukupne brojke bespravno
izgrađenih objekata 74 posto otpada na novoizgrađene, a 26 posto na
već postojeće, ali bespravno rekonstruirane objekte, te da se jednak
postotak, 74 posto, svrstava u stambenu, a 26 posto u ostale vrste
namjena. "Bespravnom je gradnjom osobito ugrožena jadranska obala. Tu
se znatno i kontinuirano javlja bespravna gradnja, tako da u svakoj
jadranskoj županiji ima više tisuća bespravno izgrađenih odnosno
rekonstruiranih objekata. Osobito su ugrožena obalna područja
Splitsko-dalmatinske, Zadarsko-kninske, Šibenske i Ličko-senjske
županije, kao i otoci bliži obali, poput Krka, Raba, Cresa, Lošinja,
Paga i Brača", kazala je pomoćnica ministrice, dodavši kako se
procjenjuje da u hrvatskom kontinentalnom dijelu više tisuća bespravno
izgrađenih objekata imaju Zagrebačka, uključivo grad Zagreb, i
Krapinsko-zagorska županija.
Gđa Blažević-Perušić podsjetila je kako se pod pojmom bespravne
gradnje u najširem smislu razumijeva svaka ona gradnja za koju
investitor nema građevnu dozvolu ili se gradnja provodi suprotno toj
dozvoli. Međutim, potanja raščlamba tog problema prepoznaje tri načina
nepropisne gradnje: gradnja na zemljištu za koje se, po važećim
propisima, nikako nije mogla dobiti građevna dozvola zapravo je
bespravna gradnja; gradnja na zemljištu za koje se može dobiti
građevna dozvola, ali to iz bilo kojeg razloga nije učinjeno
nezakonita je gradnja, a gradnja suprotna pribavljenoj građevnoj
dozvoli protupropisna je gradnja. Valja podsjetiti, dodala je gđa
Blažević-Perušić, da se na temelju Zakona o građenju gradnja bez
građevne dozvole prije 15. veljače 1968. smatra gradnjom na temelju
građevne dozvole.
"Bespravna gradnja kao proces te budući pravni, socio-ekonomski i
prostorni problem uočena je tijekom pojačavanja općih razvojnih
kretanja nakon Drugoga svjetskog rata, osobito pod kraj šezdesetih
godina, s urbanizacijom najvećih i drugih gradova, neprimjerenom
dinamikom rješavanja stambenih pitanja, ali i jačanjem ekonomske moći
stanovništva i u skladu s tim podmirivanjem potreba za rekreacijskim
prostorom. Bespravno izgrađeni objekti koncentriraju se najčešće u
blizini velikih gradova na jeftinijoj poljoprovrednoj zemlji ili na
zelenim površinama unutar tih gradova, u većim
turističko-rekreacijskim i radnim zonama i infrastrukturnim
koridorima, osobito uz ceste i, što je najveći problem, na obalnom
području mora i rijeka, odnosno pomorskom i vodnom dobru te vrijednom
poljoprivrednom i šumskom tlu. Dvadeset posto ih se izgradi vrlo brzo,
u roku od mjesec dana, a ostatak se dovrši tijekom godine dana",
kazala je gđa Blažević-Perušić, dodavši da bespravnoj gradnji pogoduje
i dugotrajan inspekcijski postupak, zamršen i skup postupak dobivanja
građevne dozvole, nesređeni imovinsko-pravni odnosi te podaci u
katastru i zemljišnim knjigama, nekvalitetna projektna dokumentacija,
ali i svjesna namjera graditelja da ne plaćaju propisane naknade i
doprinose za uređenje građevnog zemljišta.
"Zbog svih tih uzroka bespravnom je gradnjom često promijenjena pa i
uništena temeljna osnova razvoja nekoga područja, i u tome je posebna
odgovornost organa lokalne uprave i samouprave, koji imaju obvezu i
nadležnost u planiranju svoga prostora i izdavanju građevnih i
lokacijskih dozvola. Naime, kvalitetno gospodarenje prostorom
zahtijeva stalan stručan rad i dugoročno planiranje, što često, iz
mnogo razloga, nije jednostavno osigurati", upozorila je pomoćnica
ministrice.
Napominjući da je novi Zakon o građenju, prihvaćen pod kraj svibnja
prošle godine, omogućio da se inspekcijski postupak i rješenja o
uklanjanju bespravno izgrađenih objekata provedu mnogo brže nego
prije, gđa Blažević-Perušić kazala je kako se na temelju županijskih
programa za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata izrađenih
tijekiom 1995. trenutačno provode prioritetima određena uklanjanja
takvih objekata, pa se tako u Pirovcu i u Istri upravo uklanjaju veće
skupine bespravno izgrađenih objekata.
"To su prioritetni slučajevi u Šibenskoj i Istarskoj županiji. U
Pirovcu je riječ o tzv. Hefnerovim apartmanima, za koje su stručni
nalazi pokazali porazne rezultate glede stabilnosti, ukupne kvalitete
izgradnje i utjecaja na prostorni i infrastrukturni sustav Pirovca,
dok je u Istri riječ o uklanjanju bespravnih kampova na području
zaštićenog dijela prirode rta Kamenjaka. Sljedećih mjeseci mogu se
očekivati odlučniji zahvati u Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno
nekim otocima", najavila je gđa Blažević-Perušić, dodajući kako će
uskoro biti donesena i državna strategija prostornog uređenja.
"U skladu s državnom strategijom prostornog uređenja, županije,
općine i gradovi će donijeti svoje dokumente prostornog uređenja i
odrediti prioritetne probleme i način njihova rješavanja, pa ćemo na
osnovi toga i postupati u provedbenom procesu. Naglašavam da
Ministarstvo ne potiče pristup rješavanju zatečene bespravne gradnje
njezinim uklanjanjem po svaku cijenu, već je na temelju novih propisa
snažno pokrenulo potrebne aktivnosti za sprječavanje nove bespravne
gradnje te pronalaženje svih potrebnih načina za zaustavljanje toga
procesa. Zbog toga se traži da problem zatečene bespravne gradnje bude
u okviru prava i obveza jedinica lokalne samouprave i uprave tijekom
izradbe prostorno-planskih dokumenata cjelovito razmatran s težištem
na prihvaćanju svih onih bespravno izgrađenih prostornih cjelina,
odnosno objekata koje ne ugrožavaju javno dobro i zaštićena nacionalna
dobra. Svjesna sam da je taj problem teško riješiti i da će to
potrajati. Međutim, vrijeme je da ljudi o građevnoj dozvoli počnu
razmišljati kao o aktu zaštite svojega dobra, a ne kao o birokratskoj
prepreci, jer samo će kao legalni graditelji moći ostvariti svoje
interese u svekolikoj uporabi takvog objekta. To se to odnosi i na
strana ulaganje u Hrvatskoj: njihova sigurnost ovisi o legalnosti koju
pravna država može jamčiti. Ne smije se dogoditi da pored objekta
kakvoga stranog investitora počne nicati bespravna gradnja", istaknula
je pomoćnica ministrice prostornog planiranja, graditeljstva i
stanovanja Josipa Blažević-Perušić u razgovoru s novinarom Hine.
Razgovarao: Boris Pavelić
(Hiana) bp sp
041220 MET feb 96