CLINTON, BIH I PREDSJEDNIČKI IZBORI

Od stalne dopisnice Sanje PUCAK WASHINGTON, 12. siječnja (Hina) - Posjet američkim vojnicima u Bosni i Hercegovini, koji će dobiti iznimnu medijsku pozornost, dio američkih glasila već je proglasio neformalnim početkom predsjedničke kampanje američkog predsjednika Billa Clintona. #L# Uspjeh mirovnog sporazuma u BiH, jednog od najvećih postignuća te administracije u vanjskoj politici, za Clintona bi mogao postati tim važniji u predstojećim predsjedničkim izborima što dulje traje izjednačenost snaga s republikanskim Kongresom oko ključnih pitanja na unutrašnjopolitičkom planu. Iako je u Bijelu kuću ušao s naglaskom na unutarnju, a ne na vanjsku politiku, uz republikance koji su osvojili većinu u Kongresu i time silom lisnice počeli blokirati provedbu Clintonova unutrašnjopolitičkog programa, američki se predsjednik u prošlih godinu dana sve više okretao vanjskoj politici, kako bi postigao potrebnu prednost pred republikanskim predsjedničkim kandidatima. Uz nedavni posjet Irskoj, i ovaj posjet Bosni i Hercegovini nakon postizanja mira, najvećim dijelom naporima Sjedinjenih Država, sigurno će imati istaknuto mjesto u predsjedničkoj kampanji sadašnjega američkog predsjednika. Iako je do izbora 5. studenog ostalo još dosta vremena, izborna je godina za američkog predsjednika počela s teškoćama. Republikanci ne odustaju od svoje senatske istrage okolnosti propadanja poduzeća Whitewater iz Arkanzasa koje je bilo suvlasništvo američkoga predsjedničkog para, te posebno uloge prve američke dame u tome, a za Clintona je prije par dana iz St. Louisa stigla loša vijest da je bivšoj službenici arkansaške administracije dopušteno nastaviti proces protiv Clintona zbog navodnoga seksualnog napastovanja prije nekoliko godina. Uz to, nakon više mjeseci pregovora s republikanskim Kongresom, još uvijek nije postignut dogovor oko uravnoteženja saveznog proračuna kroz sedam godina, pa je sve izglednije da će se to razriješiti na sljedećim izborima. Clinton će pred svoje birače izaći sa zahtjevom da se na saveznoj razini očuvaju fondovi za zdravstvenu zaštitu starih i siromašnih, te drugi socijalni i obrazovni programi, a republikanci će tražiti da se porezi smanje više nego što na to pristaje predsjednik. Ni posljednja istraživanja javnog mnijenja ne donose puno dobrih vijesti za Clintona. Nakon duljeg razdoblja u kojem je vodeći republikanski kandidat Bob Dole zaostajao i po desetak posto za američkim predsjednikom, Dole se približio Clintonu na svega jedan posto razlike. Inače, američki predsjednik, za razliku od republikanaca, u svojoj stranci nema ozbiljnih protukandidata. Iako njegova predsjednička kandidatura još nije službeno objavljena, od polovice prošle godine u Washingtonu radi izborni štab predsjedničkog dvojca Clinton-Gore. Prva dva čovjeka američke administracije proteklih nekoliko mjeseci provode, kao i republikanski kandidati, vikende na izbornim turnejama čija je glavna svrha prikupiti dovoljno novca za izbornu završnicu. Tako američki predsjednik i u BiH putuje izravno s jednoga takvog skupa. Cilj tog štaba jest prikupiti oko 25 milijuna dolara koji će biti uvećani za istu svotu iz državne blagajne. Clinton će zasigurno u izdacima imati prednost pred republikancima, koji, s obzirom na brojnost kandidata, već sada ulažu velika sredstva kako bi se međusobno izborili za kandidaturu. Stoga se i može očekivati da će medijska pozornost u idućih dva, tri mjeseca, odnosno do završetka preliminarnih izbora u nekoliko ključnih država nakon kojih se već može naslutiti osoba koja će osvojiti nominaciju, biti najvećim dijelom još uvijek usmjerena na republikansko polje. Službena potvrda nominacije demokrata za predsjednika održat će se na konvenciji te stranke potkraj kolovoza u Chicagu, a nominacije republikanaca na konvenciji desetak dana prije toga u San Diegu. Izbori za predsjednika bit će priređeni 5. studenog, a novi će američki predsjednik biti inauguriran 20. siječnja 1997. u Washigtonu. (Hina) ps sv 121701 MET jan 96