ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Tradicionalna anketa "Poslovna očekivanja '96." hrvatskoga poslovno-financijskog tjednika "Privrednog vjesnika", koja je obuhvatila 58 uglednih poslovnih ljudi iz najvažnijih gospodarskih područja,
predstavljena je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Tradicionalna anketa "Poslovna
očekivanja '96." hrvatskoga poslovno-financijskog tjednika "Privrednog
vjesnika", koja je obuhvatila 58 uglednih poslovnih ljudi iz
najvažnijih gospodarskih područja, predstavljena je danas u Hrvatskoj
gospodarskoj komori. #L#
Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je predviđanja i očekivanja
58 poslovnih ljudi, iz kojih, kako je rekao, proizlazi ipak blagi
optimizam. Međutim, zamjerio je što predstavljanju publikacije nisu
bili nazočni predstavnici Vlade, koja, istaknuo je, ne mora postupati
po željama gospodarstvenika ali bi ih morala saslušati. Vidošević je
upozorio da treba "osvajati" ne samo susjedna već i druga tržišta, te
se zauzeo za stvaranje prave banke, s dostatno kapitala, koja će
poticati i pratiti hrvatski izvoz.
Direktor PV-a Franjo Žilić istaknuo je neke najvažnije stavke iz
ankete provedene među gospodarstvenicima te je rekao kako je, kao
najveći problem, izdvojena nelikvidnost te nedjelotvorna zaštita
vjerovnika. Gospodarstvenici traže i što bržu sanaciju banaka,
sniženje kamatnih stopa, smanjenje porezne presije, poticajne mjere za
izvoz i realniji tečaj kune.
O anketi su govorili i dr. Mato Babić, dr. Žarko Primorac i dr.
Gorazd Nikić. Za dr. Babića su predviđanja dragocjena i mogu poslužiti
i vladinim i nevladinim institucijama, a upozorio je na nedostatak
temeljnih predviđanja makroekonomskih pokazatelja, odnosno
hijerarhijski pristup predviđanjima.
"Nikad veći raskorak između vladinih predviđanja i predviđanja
gospodarstvenika nije bio vidljiv kao u ovogodišnjim očekivanjima",
rekao je dr. Primorac. Gospodarstvenici su oprezni u prognozama, drže
da je 1995. bila vrlo teška poslovna godina te za 1996. daju uglavnom
pesimistične prognoze.
Izvoznici su jednodušni u ocjeni da je kuna precijenjena, ističu
visoku poreznu presiju, tehnološko zaostajanje, golemi porast svih
troškova, probleme naplate potraživanja, nelikvidnost državnog sektora
i općenito sređivanje pravnoga gospodarskog sustava i reduciranja
rizika, državnu potrošnju, visoke kamatne stope od 5-6 posto mjesečno
(70-80 posto godišnje), što nijedna proizvodnja ne može financirati,
te potrebu stvaranja institucije za poticanje izvoza. Iz toga
proizlazi i pitanje ima li Hrvatska dovoljno atraktivan i konkurentan
proizvod za izvoz, koji treba poduprijeti državnim poticajnim mjerama,
rekao je dr. Primorac i istaknuo da nije "veliki optimist jer je izvoz
ugrožen s više područja".
(Hina) db vkn
291904 MET jan 96