ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Hrvatska radio-televizija ove godine obilježava 70 godina Radija i 40 godina Televizije. Prije 70 godina već slavnim "Halo, halo - ovdje Radio Zagreb" počeo je rad prve radijske postaje u jugoistočnoj
Europi, a tom važnom datumu HRT će posvetiti cijelu godinu. Ta će se značajna obljetnica, uz ostalo, obilježiti tiskanjem monografije o HRT-u, razgovara se o izdavanju prigodne poštanske marke, a središnja će se svečanost održati 15. svibnja.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Hrvatska radio-televizija ove godine
obilježava 70 godina Radija i 40 godina Televizije. Prije 70 godina
već slavnim "Halo, halo - ovdje Radio Zagreb" počeo je rad prve
radijske postaje u jugoistočnoj Europi, a tom važnom datumu HRT će
posvetiti cijelu godinu. Ta će se značajna obljetnica, uz ostalo,
obilježiti tiskanjem monografije o HRT-u, razgovara se o izdavanju
prigodne poštanske marke, a središnja će se svečanost održati 15.
svibnja. #L#
Naime, na taj dan prije 70 godina - 15. svibnja 1926. godine - počelo
je kontinuirano emitiranje programa Radio-stanice Zagreb.
Međutim, još u ožujku 1924. osnovan je Radio-klub Zagreb kojemu
pripadaju nedvojbene zasluge za osnutak Radio-Zagreba, važne
nacionalne obavijesne i kulturne ustanove koja je utemeljena u
prvotnom razdoblju razvoja radija u svijetu. Potaknuti prvim uspjesima
toga novog priopćajnog sredstva, članovi Radio-kluba su u lipnju 1924.
zatražili od vlade u Beogradu "da im dopusti odmah postaviti
broadcasting stanicu u Zagrebu" (premda je te godine u Kraljevini
Srba, Hrvata i Slovenaca bio prijavljen samo 101 radio-pretplatnik -
od čega 50 u zagrebačkoj poštanskoj direkciji, a 51 u svim drugim
direkcijama).
Prevladavši nakon dvogodišnjih molbi i pregovora mnoge političke i
administrativne zapreke, inicijativna skupina članova kluba dobila je
napokon od vlade koncesiju, a zatim i dopuštenje za osnutak
dioničarskog društva "Radio-Zagreb", pa je 15. svibnja 1926.
Radio-stanica Zagreb mogla početi kontinuirano emitirati iz adaptirane
zgrade na Trgu sv. Marka 9. U prvim godinama rada ostvarila je brz
programski i tehnički napredak: uz emisije iz studija izravno su se
prenosile opere, koncerti, kulturni, športski i drugi događaji; već
1926. raspisan je natječaj za radio-dramske tekstove, a 7. travnja
1927. izvedena je i prva hrvatska radio-drama "Vatra" Ive Šrepela čime
se taj naš istaknuti radijski djelatnik pridružio utemeljiteljima
izvorno radiofonskog stvaralaštva u svijetu.
Zahvaljujući bogatstvu zagrebačkoga glazbenog života, Radio-Zagreb se
ubrzo uključio u programsku suradnju srednjoeuropskih, a zatim i
drugih europskih stanica, pa je u lipnju 1928. postao punopravnim
članom Međunarodne radiofonske unije u kojoj je zastupao i Kraljevinu
SHS gdje, kao ni u svim drugim državama jugoistočne Europe, još nije
bilo drugih radio-difuznih stanica. Nepovoljne gospodarske i političke
okolnosti i malobrojnost pretplatnika kočili su dalji napredak, pa je
višegodišnju tehničku i programsku stagnaciju prekinula tek
nacionalizacija provedena u doba Banovine Hrvatske godine 1940.
Stanica je tada prešla u novo sjedište u Vlaškoj ulici 116,
osuvremenila se oprema, uposlilo novo osoblje i pojačala snaga
odašiljača na 4,5 kW.
Tijekom II. svjetskog rata odašiljač je pojačan na 10 kW, a proradio
je, uz manje postaje u Dubrovniku, Sarajevu i Osijeku, i jači
odašiljač u Banjoj Luci koji je prenosio i zagrebački program.
U poslijeratnom razdoblju, godine 1949. proradio je u Deanovcu
odašiljač od 135 kW, dok stari počinje emitirati lokalni program
Radio-Sljemena. Godine 1950. prijavljen je stotisućiti radio-prijamnik
i otada počinje naglo povećanje slušateljstva stanice koja se širi u
zgrade u Šubićevoj ul. 20 i Jurišićevoj ul. 4. Kasnije se postupno
puštaju u rad mreže novih odašiljača za emitiranje I., II. i III.
programa i emisija lokalnih stanica.
Godine 1956., na dan 30. obljetnice Radio-Zagreba 15. svibnja, počelo
je s Tomislavova doma na Sljemenu emitiranje našega prvog
televizijskog odašiljača; u rujnu je izravno prenošeno otvorenje
Velesajma, a od 29. studenoga redovito se emitira televizijski program
iz zagrebačkog studija. Televizija Zagreb od 1972. stalno emitira i
svoj II. program te od polovice osamdesetih godina i III. program. Od
polovice sedamdesetih godina prelazi na emitiranje u boji, a od 1985.
počinju raditi prvi pogoni u novom HRT domu na obali Save. Sagrađena
je razgranata mreža radio i televizijskih odašiljača koja je omogućila
kvalitetan prijam programa u svim hrvatskim krajevima, a brojnost TV
pretplatnika povećala se za stotinu puta - od oko 10.000 u godini
1960. na gotovo milijun godine 1985.
No srpska agresija na Hrvatsku donijela je i glede toga kobne
posljedice: razoren je, oštećen ili otet velik broj odašiljača i
repetitora, stotine tisuća prognanika i izbjeglica ostalo je bez
svojih domova i radio i televizijskih prijamnika.
Godine 1990. počela je raditi odašiljačko prijamna satelitska stanica
postavljena u blizini novog HRT doma, a prema zakonu koji je hrvatski
Sabor donio 29. listopada iste godine, Radio-televizija Zagreb
preimenovana je u Hrvatsku radio-televiziju. U njezinu sklopu djeluju
radiopostaje i televizijski centri u Dubrovniku, Osijeku, Puli,
Rijeci, Splitu i Zadru, te mnoge druge regionalne i lokalne stanice i
dopisništva.
HRT je dala nemjerljiv prilog obrani Hrvatske u Domovinskom ratu u
kojem je poginulo i više njezinih suradnika. Ona je intenzivno
uključena i u razgranatu međunarodnu suradnju i radio i televizijsku
programsku razmjenu, a neke njezine emisije i djelatnici dobili su
mnoge visoke međunarodne nagrade i priznanja.
(Hina) pp/bn sp
271117 MET jan 96