ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Interview što ga je državnoj BiH televiziji u ponedjeljak dao predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović, komentira Alenko Zornija u današnjem Vjesniku, u članku "Izetbegovićeve optužbe
kratkih nogu", napomenuvši u uvodu kako interview samo potvrđuje da i prijašnje Izetbegovićeve izjave nisu bile slučajne (na zasjedanju Glavnog odbora SDA). Zornija u cijelom komentaru izdvaja karaktreristične Izetbegovićeve izjave u kojima negira doprinos HVO-a i Hrvata u obrani BiH, a posebno izdvaja ovu ocjenu: 'Da nije bilo HVO-a, naša bi se vojska sada nalazila na Drini'.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Interview što ga je državnoj BiH
televiziji u ponedjeljak dao predsjednik Predsjedništva Republike BiH
Alija Izetbegović, komentira Alenko Zornija u današnjem Vjesniku, u
članku "Izetbegovićeve optužbe kratkih nogu", napomenuvši u uvodu kako
interview samo potvrđuje da i prijašnje Izetbegovićeve izjave nisu
bile slučajne (na zasjedanju Glavnog odbora SDA). Zornija u cijelom
komentaru izdvaja karaktreristične Izetbegovićeve izjave u kojima
negira doprinos HVO-a i Hrvata u obrani BiH, a posebno izdvaja ovu
ocjenu: 'Da nije bilo HVO-a, naša bi se vojska sada nalazila na
Drini'. #L#
Dalje piše: "Općenito, Izetbegović je u svom najnovijem istupu pun
ogorčenja prema bosanskohercegovačkim Hrvatima, odnosno prema njihovim
političkim zastupnicima. Premda je njegov televizijski istup bio,
prije svega, usmjeren na to da zabrinutom narodu objasni bit sukoba
SDA i Harisa Silajdžića, pri čemu je oštro optužio premijera u ostavci
(premijer nije dobio priliku da svoja stajališta obrazloži na državnoj
TV), dobar dio predsjednikovih odgovora odnosio se na navodne
nekorektne hrvatske postupke pri uspostavi Federacije BiH. U tom je
kontekstu osobitu pozornost posvetio zbivanjima u Mostaru u kojemu, po
njegovim riječima, nisu dopuštene čak ni temeljne vjerske slobode.
'Takvo mjesto ne postoji nigdje na svijetu', rekao je.
Izetbegović nije štedio aktualno hrvatsko vodstvo, ističući kao
'poštene Hrvate' oporbene lidere Mesića i Manolića, neke hrvatske
intelektualce i vrh Katoličke crkve u BiH. Rekao je da su Bošnjaci
pristali na ulazak Hrvata u vladu Republike samo zato, da bi se
proširile nadležnosti federalne vlade, jer, kako je rekao, 'ako će
Hrvati sami vladati područjem koje nadziru, oni nama nisu potrebni za
vlast nad dijelom pod kontrolom Armije BiH'. Premda rečeno odgovara
političkoj stvarnosti, ova je izjava važna jer je njome, čini se, i
definitivno zbačena krinka navodne multietničnosti vlade u Sarajevu i
promidžbenih tvrdnji kako se vlast u dijelu BiH pod muslimanskom
kontrolom razlikuje od one uspostavljene u drugim dijelovima zemlje".
Izdvajajući još neke od ocjena bosanskohercegovačkih čelnika u
kojima za sve negativnosti optužuje Hrvate, Zornija ističe kako se
"možda baš u takvom selektivnom određivanju 'krivnje' i krije razlog
zašto 'stvari u Federaciji ne idu'" i zaključuje: "Optuživanje
isključivo Hrvata za sve probleme, bez ikakve doze samokritike, nije,
dakako, put kojim zajednički hrvatsko-bošnjački projekt može krenuti
naprijed. Federacija je zajednički interes, a i interes međunarodne
zajednice. I bez obzira što je, možda, ovim svojim istupom Izetbegović
dobio određene bodove u jednom dijelu bošnjačke javnosti - što mu je
vjerojatno jako bitno u vezi sa 'slučajem Silajdžić' - vrlo bi se brzo
moglo pokazati da su politički bodovi dobiveni na takav način
isplativi samo na kratki rok".
(Hina) sp
260844 MET jan 96