ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Ministar kulture Božo Biškupić otvorio je večeras u Arheološkom muzeju u Zagrebu izložbu "Vukovar - Lijeva bara - povijest jednog arheološkog nalazišta". Riječ je o arheološkom nalazištu u središtu
Vukovara s najvećom nekropolom bjelobrdske kulture, koja obuhvaća razdoblje od X. do XII. stoljeća.
ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Ministar kulture Božo Biškupić otvorio
je večeras u Arheološkom muzeju u Zagrebu izložbu "Vukovar - Lijeva
bara - povijest jednog arheološkog nalazišta". Riječ je o arheološkom
nalazištu u središtu Vukovara s najvećom nekropolom bjelobrdske
kulture, koja obuhvaća razdoblje od X. do XII. stoljeća. #L#
Na izložbi su predstavljeni arheološki nalazi i znamenja, koji
su pronađeni u arheološkim iskapanjima od 1951. do 1953. Otvarajući
izložbu, mr. Biškupić među ostalim je kazao da su Vukovar i njegova
okolica oduvijek bili pogodan prostor za naseljavanje, o čemu svjedoči
i arheološki lokalitet Vučedol, s kojeg potječe i čuvena "Vučedolska
golubica", i nalazi kojeg su postali nezaobilaznim dijelom svjetske
kulturne baštine. U srednjem vijeku, nastavio je Biškupić, Vukovar je
sjedište županije koja se prvi put spominje 1220. Godine 1231. prvi
put je u povijestnim izvorištima upisano ime utvrde Vukovo, u Povelji
hercega Kolomana, kojom Vukovar dobiva status slobodnoga grada. Da
bismo shvatili značenje Vukovara, treba ga gledati u ozračju razvoja
Hrvatskog podunavlja, Vukovarsko-srijemske županije, njegovih
susjednih gradova Iloka, Erduta, Dalja i Aljmaša.
Vukovar se, kazao je Biškupić, po svojim arheološkim nalazima
upisuje u svjetsku civilizacijsku kartu unatoč tragičnu ratu u kojem
su ga četnici pokušali izbrisati. Kao što je bilo nemoguće uništiti
pozitivne tragove ljudskog rada i života, tako je nemoguće poništiti
narodnosni kod hrvatskoga naroda, što pokazuju i Vukovarci, večeras
nazočni na izložbi. Nikad ne zaboravimo spomenuti ulogu tog hrvatskog
velikana i njegovo značenje u Domovinskom ratu, kao što i izlošci
potvrđuju značenje toga grada i kraja za istraživanje cjelokupne
europske prošlosti. Tom izložbom obilježava se 100. obljetnica
arheoloških istraživanja zagrebačkoga Arheološkog muzeja na
vukovarskom području. Istraživanja na lokalitetu Lijeva bara pokazuju
arheološki i povijesno neprekinutost života od prapovijesnog naselja,
preko srednjovjekovnoga grada do današnje tragične povijesti srušenog
Vukovara.
Biškupić je na kraju istaknuo suradnju Arheološkog muzeja u
Zagrebu i Gradskog muzeja Vukovara u progonstvu, koji skuplja
dokumentaciju, što će poslužiti u obnovi uništenoga etnofonda. Ne
zaboaravimo, kazao je, da je Vukovar neizbrisiv dio života naše
generacije.
Ravnateljica Gradskog muzeja Vukovara u progonstvu Ruža Marić
je istaknula da je na poticaj Bože Biškupića 1992. utemeljen
vukovarski muzej u progonstvu do danas prikupio vrijednu zbirku, koja
će biti temelj budućega vukovarskog muzeja.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Rendić Miočević uručio je
prve odljevke prvoga vukovarskog križa, pronađenog na arheološkom
lokalitetu Lijeva bara, zaslužnima za Vukovar - potpredsjednici
hrvatskog Sabora Jadranki Kosor, ministru kulture Boži Biškupiću i
dogradonačelniku Vukovara Grgi Plenkoviću.
Autori izložbe su Željko Demo, Ivan Mirnik, Dubravka Balen i
Zdenka Dukat. Izložbu je postavio arhitekt Mario Beusan, a bit će
otvorena dva mjeseca. Uz mnoge kulturne i javne djelatnike, prognane
Vukovarce, otvorenju su bili nazočni i predstavnici ljubljanskog
Arheološkog muzeja, s kojim u zadnje dvije godine djelotvorno surađuje
zagrebački Arheološki muzej.
Tom izložbom Arheološki muzej, zajedno s hrvatskim
Prirodoslovnim i Povijesnim muzejom, proslavlja 150. obljetnicu
utemeljenja.
(Hina) ta mć
251958 MET jan 96