ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za humanitarna pitanja, dr. Slobodan Lang, koji je na čelu izaslanstva Republike Hrvatske 20. siječnja sudjelovao u razgovorima s izaslanstvom Republike Srpske,
članice Bosne i Hercegovine, u Banjoj Luci, gostovao je večeras u emisiji HTV-a "Slikom na sliku".
ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Savjetnik Predsjednika Republike
Hrvatske za humanitarna pitanja, dr. Slobodan Lang, koji je na čelu
izaslanstva Republike Hrvatske 20. siječnja sudjelovao u razgovorima s
izaslanstvom Republike Srpske, članice Bosne i Hercegovine, u Banjoj
Luci, gostovao je večeras u emisiji HTV-a "Slikom na sliku". #L#
Uz nadu da će razgovori u Banjol Luci "pridonijeti nastanku mira i
boljeg vremena" dr. Lang je istaknuo da su razgovori vođeni "radi
poboljšanja odnosa i položaja ljudi".
Dr. Lang je nadalje kazao da je hrvatsko izaslanstvo "krenulo na put
u subotu, 20. siječnja, u devet sati, poznatim prijelazom kod Davora u
Srbac". Prešavši čamcem preko Save, a ondje su ih dočekali srpski
predstavnici. Potom je hrvatsko izaslanstvo u Banjoj Luci razgovaralo
sa srpskim predstavnicima, a nakon toga s predstavnicima Hrvata
banjolučke biskupije. Poslijepodne, oko 17 sati, izaslanstvo
Republike Hrvatske, zajedno s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom,
posjetilo je Dom zdravlja Caritasa u Banjoj Luci, koji djeluje kao
zdravstvena ustanova.
"U tom dijelu posjeta smo se razdvojili - humanitarna i
gospodarstvena skupina. Dr. Jurišić je sa suradnicima obišao neke
objekte, koji su vlasništvo INA-e i druge gospodarstvene objekte, a
zatim smo (sa članovima srpskoga izaslanstva) potpisali priopćenje o
razgovorima", kazao je dr. Slobodan Lang i dodao:
"Konkretno, mi smo razgovarali o ljudskim pravima, humanitarnim i
gospodarskim pitanjima. Objavljujući priopćenje za javnost o tim
razgovorima, željeli smo da javnost bude informirana"
Posebice istaknuo da je biskup Komarica "taj, koji je izuzetno
zahtijevao da se dođe zbog toga jer je položaj Hrvata na području
Banje Luke težak". U Banjoj Luci je, naime, ostalo oko 3500 Hrvata i
još ih oko 3500 ima u okolici, procijenio je dr. Lang. (Prije rata ih
je ondje živjelo oko 70.000.) "Njima je potrebna potpora u svakom
pogledu. Prvenstveno im je potrebno da hrvatska država, hrvatski
ljudi, hrvatski humanitarni napori i gospodarstvo žele činiti most
prema njima".
Odgovarajući na pitanje voditelja emisije tko politički predstavlja
banjalučke Hrvate dr. Slobodan Lang je kazao kako su na "području
banjolučke biskupije prisutna gospoda koji su bili aktualni u HDZ-u".
"Vrlo veliki broj je prošao kroz velike teškoće. Velikom dijelu ljudi
je bio direktno ugrožen život, bili su izloženi zlostavljanju, veliki
je broj izgubio svoje stanove, bilo je različitih oblika pljački,
zlostavljanja, i faktično su svi izgubili posao".
Na pitanje voditelja je li bilo u razgovorima u Banjoj Luci riječi o
povratku na banjalučko područje onih prognanika-nesrba koji su bili
prisiljeni od tamo otići, dr. Lang je napomenuo da je kao "temelj u
razgovorima bilo istaknuto poštivanje Daytonskih sporazuma. Jer
daytonski sporazum u dodatku broj 7, posebno regulira pitanje prava na
povratak. I stvar je i odgovornost UNHCR-a, kojemu je povjeren taj
postupak, da predloži konkretne oblike. Mi nećemo riješiti problem
povratka tako da fragmentirano raspravljamo o pojedinim mjestima, nego
se u cjelini UNHCR treba suoćiti s tom odgovornošću".
Istučući da su u izaslanstvu Republike Hrvatske, uz njega, bili i
direktor INA-e za BiH Ivo Jurišić, te načelnik općine Davor Alojz
Jakirčević, dr. Lang je kazao da je Hrvatska - kao znak vjerovanja da
nakon vojnih aktivnosti i političkih pregovora treba doći i do
civilnih razgovara o humanitarnim pitanjima, ljudskim pravima, i o
gospodarstvenom - upravo tako sastavila svoje izaslanstvo.
"Gospodin Jakićevića bio je kao most između Davora i Srpca - održavao
je izravnu komunikaciju (preko rijeke Save) s jednim hrvatskim i
srpskim mjestom, a istodobno je izravno pružao životnu pomoć i
Bošnjacima-muslimanima i Hrvatima. Ivo Jurišić je bio u Banjoj Luci
kako bi pokazao snagu hrvatskoga gospodarstva, a ja", napomenuo je dr.
Lang, "sam zadužen, kao savjetnik, za humanitarna pitanja, i od
početka rata zalagao sam se za pomoć svima u BiH i u Hrvatskoj, za
pomoć primarno vlastitom narodu, a isto tako i za pomaganje svima
drugima".
Dr. Slobodan Lang je kazao da se razgovorima u Banjoj Luci "htjelo
konkretno dogovoriti da će se poštivati daytonski sporazum, da se
radne obveze ukidaju, da su ravnopravni građani svih vjera, da se
ljudi mogu slobodno kretati, da se povežu obitelji, da su im dostupni
lijekovi, da humanitarni konvoji mogu ići, da se iskaže medijska
tolerancija, da se ne širi mržnja, da se želi razumijevanje. (...)
Postoje zarobljeni i nestali ljudi o kojima treba stalno razmišljati i
u tome Hrvatska treba biti aktivna. Ljudi u Banjoj Luci su prošli vrlo
teško vrijeme", kazao je dr. Lang i dodao:
"Ponosni smo na prinos svih Hrvata koji su izdržali to stradanje, i
zahvaljujemo svima koji su njima pomagali. Treba se pokloniti
doprinosu Hrvata Banje Luke, kao i doprinosu Hrvata iz Dubrovnika,
Vukovara i Posavine".
Na kraju razgovora u emisiji "Slikom na sliku" savjetnik hrvatskoga
Predsjednika za humanitarna pitanja, dr. Sloobodan Lang, je,
odgovarajući na pitanje o "spremnosti srpske strane na suradnju i na
ustupke" odgovorio kako je "politika zločina poražen, ali svi zločinci
ne odgovaraju. Mine su prestale odjekivati, ali nisu sve iskopane.
Ubijanje je prestalo ali svi nestali nisu pronađeni, svi zarobljeni
nisu oslobođeni, niti su svi stradali pokopani. U tom nema izbora.
Srpska politika, ako imalo želi poštivati vlastiti narod i mir, mora
znati da put u mir i demokraciju iz Banje Luke vodi preko Zagreba za
svih. I taj broj raste. Ima još onih koji se zalažu za rat i svoje
profiterstvo, koji se zalažu za zlo i oni pružaju otpor. Počelo je
jednu bitku u Banjoj Luci".
(Hina) pp sp
230112 MET jan 96