ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Zastupnički dom će raspravu o Prijedlogu nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske, nastaviti nakon stanke, a u dosadašnjem tijeku zastupnici su načelno podržali vladine ocjene i
prijedloge, ali i ukazali na brojna pitanja koja se poglavito odnose na nedovoljnu zakonsku regulativu bez koje će program biti teško ostvariv.
ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Zastupnički dom će raspravu o Prijedlogu
nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske,
nastaviti nakon stanke, a u dosadašnjem tijeku zastupnici su načelno
podržali vladine ocjene i prijedloge, ali i ukazali na brojna pitanja
koja se poglavito odnose na nedovoljnu zakonsku regulativu bez koje će
program biti teško ostvariv. #L#
Na to je upozorio i Ivica Ropuš (HSLS) koji drži da je Vlada
trebala izraditi i nacrte zakona koji će sadržavati poticajne mjere za
poboljšanje demografskog stanja u Hrvatskoj. Za Nikolu Ivaniša (SDP)
lošoj demografskoj slici Hrvatske doprinosi i centralizacija, odnosno
slabljenje regionalnih centara kao primjerice regionalnih sveučilišta
u kadrovskom i materijalnom pogledu. Drugi razlog po njemu je i
privatizacija nakon koje se 80 posto zaposlenih osjeća radno
nesigurnima, pa valja prvo urediti ta pitanja.
Ante Beljo (HDZ) ističe kako bi država trebala izraditi
program stambene izgradnje, prvenstveno za mlade ljude kojima bi se po
povoljnim uvjetima omogućili stambeni krediti. Vladimir Šeks (HDZ)
pohvalio je Vladu posebno za dio programa koji se odnosi na
poboljšanje demografske slike na područjima uz istočne granice
Republike Hrvatske. Ta su područja, ističe Šeks, od strateškog
interesa Republike Hrvatske i na njima treba zaustaviti trend
iseljavanja. Ističući da podaci zvone na uzbunu Drago Krpina (HDZ),
iznio je podatak da ako se ništa ne poduzme 2021. godine u Hrvatskoj
će biti sedam posto manje stanovništva nego danas, što bi značilo da
će nestati dva grada ili tisuću naselja, a danas ih ima 6800.
Osvrćući se na povratak Hrvata iz dijaspore Stipe Hrkač (HDZ)
drži da njihov povratak država treba poticati zakonskom regulativom, a
Jozo Marić (HDZ) ocijenio je da je stanje hrvatskog pučanstva u BiH
daleko gore nego u Hrvatskoj. Strateški je interes Hrvatske u
zaustavljanju iseljavanja Hrvata iz BiH, ističe Marić precizirajući da
se samo u razdoblju od 1948. do 1991. godine iz BiH u Hrvatsku
doselilo gotovo 200 tisuća Hrvata. Smiljko Sokol (HDZ) zauzeo se za
poreske olakšice obiteljima s više djece.
Josip Pankretić (HSS) potaknuo je problem sela i njegovih
stanovnika koji su u puno lošijem položaju od ljudi u gradovima, što
je i razlog da se mladi ljudi na selu teško odlučuju imati više djece.
Marko Veselica (HKDU) drži da je Hrvatska pred povijesnim ponorom i
teškom bitkom u kojoj će hrvatski ljudi morati mijenjati sami sebe,
ako želimo Hrvatsku kakva je u tom dobrom programu zamišljena.
Istup Petra Žitnika (HSS) izazvao je smijeh u Sabornici, jer
je, naime, predložio da se utvrdi institut zaslužne hrvatske majke,
kojoj bi se prema broju djece, koji bi trebao biti iznad pet,
dodjeljivala srebrna, zlatna ili dijamantna značka i počasti uz nju.
Žitnik predlaže da zastupnici budu kumovi od petog djeteta obitelji,
dok bi Predsjednik Republike trebao kumovati desetom djetetu.
(Hina) sšh/msj mć
181430 MET jan 96