- GOVOR PREDSJEDNIKA ŽELEVA NA ZAJEDNIČKOJ SJEDNICI SABORA

ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Predsjednik Republike Bugarske dr. Želju Želev obratio se danas zastupnicima Sabora Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici Zastupničkog i Županijskog doma. Govor predsjednika Želeva prenosimo u cijelosti: "Poštovani gospodine Predsjedniče Sabora, poštovana gospođo Predsjednice Županijskoga doma Sabora Republike Hrvatske, poštovane gospođe i gospodo zastupnici! 1913. godine Stjepan Radić je napisao u predgovoru svoje knjige 'Obnovljena Bugarska': 'Ovi za nas Hrvate, najmiliji od svih Slavena - Bugari, još su neznanci za nas....' To je bilo u početku već prolazećeg stoljeća. Toliko sam više ponosan i veselim se što sam mogao 1996. godine biti prvi bugarski državni rukovoditelj koji je ostvario službeni prijateljski posjet Republici Hrvatskoj, zahvaljujući ljubaznom pozivu predsjednika dr. Franje Tuđmana. Laskam si misleći da će ovaj posjet, a još više mogućnost da se obratim Vama s visoke tribine hrvatskoga Sabora, dopustiti hrvatskoj javnosti da dozna malo više o obnovljenoj Bugarskoj i pridonijeti uzajamnom otkrivanju naših dvaju prijateljskih naroda, koji čuvaju u svojem povijesnom sjećanju i svijesti jednu rijetku dobronamjernost i uzajamnu simpatiju. Nije pretjerano reći da su bugarsko-hrvatski odnosi primjer kad je riječ o solidarnosti, izrasli iz korijena slavenstva, bliskosti jezika, bića i kulture Bugara i Hrvata te od njihove uzajamne pomoći u borbi za nacionalno oslobođenje. Stoljećima stremljenje prema slobodi i odlučna zaštita vlastite državnosti, kao i zajednička ćirilo-metodska tradicija, stvarali su čvrstu osnovu za bliskost u nacionalno-političkim interesima i trajno kulturno druženje između Bugara i Hrvata. Na gospodarskom polju naše su veze odavno dokazale svoju korist i uzajamni interes, budući da je još car Asen II. dodijelio posebne povlastice dubrovačkim trgovcima, a bugarski su vrtlari bili čuveni u cijelom Podunavlju. Ne upuštajući se u širi povijesni pregled, ipak sam slobodan podsjetiti na neke primjere i činjenice, koje ne mogu pasti u zaborav: 186l. godine biskup Josip Strossmayer objavio je u Zagrebu 'Bugarske narodne pjesme' braće Miladinov, a dvije godine poslije osigurao je stipendije prvih 6 bugarskih studenata u Hrvatskoj, čiji se broj stalno povećavao, da bi 1907. godine dostigao 500 ljudi. U Zagrebu su dobili svoju naobrazbu Mihail Sarafov, Georgi Zlatarski, Svetoslav i Ilija Milarovi, Ljubomir Miletić i još mnoštvo istaknutih predstavnika bugarske inteligencije, koji su ostavili trajni trag svatko u svojem području - od kazališta do tiskarske djelatnosti. 1885. godine hrvatski dragovoljci uključuju se u mladu bugarsku vojsku da bi štitili cjelovitost i neovisnost Bugarske. Za trajanja balkanskog rata i, tragičnog za Bugare, međusavezničkog rata hrvatska su javna glasila pisala sa suosjećanjem o 'sa svih strana opkoljenoj, ali nepobijeđenoj Bugarskoj'. 1945. godine na hrvatskom je teritoriju poginulo 1020 bugarskih vojnika. Njihove ostaci počivaju na bugarskom vojnom groblju pokraj Vukovara. Ovaj je grad simbol borbe hrvatskoga naroda za neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, ali isto i hrvatsko-bugarski simbol u borbi protiv fašizma. Ovi prijateljski odnosi, prošli kroz kušnje u stvaralačkim naporima i provjereni u borbi, sačuvali su svoj potencijal do danas - unatoč pokušajima da budu rasplavljeni u amalgamu bugarsko-jugoslavenskih odnosa, odnosno da bude u određenom smislu smanjena njihova važnost te da budu stavljeni u zadnji plan. Sasvim je prirodno da je Republika Bugarska prva između balkanskih zemalja priznala neovisnost i suverenitet Hrvatske, a isto tako i Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine. Taj akt najjasnije dokazuje čemu mi težimo - koja vrsta demokratskih odnosa, europskih po duhu i sadržaju, nastojimo da dominira na našem poluotoku. Slična politika dobrosusjedstva i suradnje najtočnije odgovara bugarskim idealima i vrijednostima, našim nacionalnim interesima i odgovornostima pred međunarodnom zajednicom. Još jedanput sam slobodan citirati Stjepana Radića i njegova točna proučavanja narodne psihologije bugarskoga naroda. I danas, kao i tada, za godina izgradnje suvremene Bugarske, 'realizam i stabilnost Bugara čini ih podobnima da budu demokratima europske vrste... čuvajući svoj cjeloviti narodni život i samobitnost'. Sada je demokratska Bugarska potpuno usmjerila sve snage prema svojem stabilnom razvoju, ona ulaže napore kako bi izbjegla totalitarno nasljeđe i želi učvrstiti svoje demokratske ustanove putem podržavanja građanske samosvijesti i zaštite ljudskih prava, stvaranja više uvjeta za uspješnu tranziciju u gospodarski život na osnovi tržišnih načela i privatne gospodarske inicijative. U tome je i suština miroljubive bugarske vanjske politike koja je otvorena za međunarodnu suradnju i prihvaćanje utvrđenih europskih standarda. Od samog početka krize u bivšoj Jugoslaviji Republika Bugarska zauzima se za mirno i pravedno rješenje. Prva je uputila apel svim susjednim zemljama da pokažu suzdržanost i razum. Uvijek smo podržavali miroljubive napore međunarodne zajednice, posebno EU-a i NATOža i istodobno smo za taj principijelno bugarsko stajalište platili neprocjenjivo visoku materijalnu i moralnu cijenu. Prema hrvatskim autorima od početka stoljeća: "Bugari procjenjuju svaku vjeru prema njezinoj moralnoj strani, odnosno prema tome kako žive ljudi koji je ispovijedaju... Bugari uspješno uzimaju u obzir stremljenja svojih sugrađana, različitih nacionalnih pripadnosti i to tako da se ta stremljenja ne izrode protiv državnih interesa". Da, stvarno mogu s osjećajem ponosa govoriti o toleranciji svojega naroda, o njegovom neopterećenom odnosu prema različitim etničkim i religioznim zajednicama i njihovim pravima. Dopustit ću si da kažem nešto više - prije mjesec dana u Vatikanu papa Ivan Pavao Drugi uvjerio me u svoju spremnost da jednog dana da svoj blagoslov i u Sofiji, kao što je to učinio prije godinu dana u Zagrebu te da pruži hrabrost i vjeru onima koji su patili i izgubili vjeru. Svjesni da Europa ne može biti razjedinjena prema vjerskim kriterijima, mi smo uvijek osuđivali pokušaje da se prijestupi sakriju ispod zastava jedne ili druge religije, jedne ili druge vjeroispovjasti. Mir je vrijednost koja se odnosi na sve. Poštovana gospodo zastupnici, već sam bio u mogućnosti pozdraviti odlučnost predsjednika Tuđmana i njegovu pronicljivost pri prihvaćanju rizika mira u Daytonu uime Republike Hrvatske. Dobro je poznato da je Bugarska podržala bezuvjetno početak mirovnog procesa. Vodimo računa o izazovima koji stoje pred stranama koje su se angažirale u složenoj provedbi plana i obnovi velikih razmjera. Nadamo se da će se mirnim putem naći pravedno rješenje i riješiti ostala pitanja, koja su važna za uspjeh trajnog rješenja sukoba. Bugarska je ponovno spremna dati svoj doprinos, ona je izrazila spremnost uključiti se izravno u operaciju IFOR 'Usklađeni napor', a trenutno se dogovara o parametrima tog sudjelovanja. Mi ne možemo i nećemo ostati po strani ne samo zbog toga što smo sklopili pridružene i partnerske odnose s EU-om i NATO-om, nego i zbog zakona dobrosusjedstva i prijateljstva koje se poznaje u nuždi. Ne skrivamo da smo zainteresirani za izravno sudjelovanje u obnovi oštećenih u sukobu područja - nešto više, bugarska poduzeća raspolažu nekim prednostima kao što su geografska blizina i tradicionalni partnerski kontakti. Dugoročne perspektive jugoistočne Europe u velikoj mjeri ovise o njezinoj sposobnosti uključivanja u multilateralne inicijative za stabilan razvoj na osnovi jedne bolje infrastrukture - prometne, energetske i komunikacijske. Slobodan sam Vas podsjetiti na dio arhiva - iz izvješća prvog hrvatskoga veleposlanika u Sofiji, koji piše: 'Geopolitički položaj Bugarske je izuzetno važan, a ona je i u prošlosti i sada dokazala svoju sposobnost obavljati te dužnosti koje proistječu od tog položaja. Taj izuzetan položaj daje bugarskom narodu veliku prednost, ali i postavlja velike zadatke. Na istom tom putu od istoka prema zapadu i od zapada prema istoku, nalazi se i Hrvatska. To što vrijedi u geopolitičkom smislu za Bugarsku, obvezuje u jednakoj mjeri i Hrvatsku. Mi, Bugari zajedno s našom braćom Hrvatima smo naime temeljni kamen u tom važnom sektoru Europe i naši su zadaci isti'. Smatram da aktualnost ovih zaključaka nije upitna. Silno se nadam, jer se danas obraćamo pogledom unazad kroz vrijeme, da je to kako bismo potaknuli zajedničke napore, prodonijeli pobjedi jednog stvaralaštva, kojemu balkanski narodi nikad nisu bili strani, ali koje je nažalost često puta bilo zataškano ili spriječeno povijesnim okolnostima. Poštovana gospodo zastupnici, jučer smo potpisali s predsjednikom Tuđmanom bugarsko-hrvatski ugovor o prijateljstvu i suradnji. Ne mogu iznijeti bolji dokaz za našu zajedničku odlučnost da gradimo dinamično i pametno naše bilateralne odnose. Pripremljen je, i nadam se, uskoro će biti potpisan cijeli paket sporazuma o gospodarskoj, financijskoj, prometnoj, poljoprivrednoj, kulturnoj i nizu drugih područja od uzajamnog interesa. Vjerojatno će u bliskoj budućnosti početi razgovori o slobodnoj trgovini. Sad, kad postoji nezavisna Hrvatska, kad su Bugarska i Hrvatska krenule svojim demokratskim putem razvoja, raspolažemo svim mogućnostima obnoviti svoje iskreno prijateljstvo od davnine. Želim svih vas pozvati da se zauzmete i sudjelujete u ovom plemenitom pothvatu. Zahvaljujem na pozornosti", rekao je predsjednik Republike Bugarske dr. Želju Želev u svojem govoru u hrvatskom Saboru. Govorom dr. Želju Želeva završila je zajednička sjednica obaju domova hrvatskoga Sabora. (Hina) pp sb sd 181157 MET jan 96