ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Zastupnici Zastupničkog i Županijskog doma hrvatskoga Sabora okupili su se danas prijepodne na zajedničkoj sjednici na kojoj će im se obratiti predsjednik Republike Bugarske dr. Želju Želev, koji boravi u
trodnevnom državnom posjetu Republici Hrvatskoj. Ulazak bugarskoga predsjednika u Veliku vijećnicu hrvatskoga Sabora zastupnici su pozdravili pljeskom i ustajanjem iz klupa.
U SABORU RH
ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Zastupnici Zastupničkog i Županijskog
doma hrvatskoga Sabora okupili su se danas prijepodne na zajedničkoj
sjednici na kojoj će im se obratiti predsjednik Republike Bugarske dr.
Želju Želev, koji boravi u trodnevnom državnom posjetu Republici
Hrvatskoj. Ulazak bugarskoga predsjednika u Veliku vijećnicu
hrvatskoga Sabora zastupnici su pozdravili pljeskom i ustajanjem iz
klupa. #L#
Predsjednik hrvatskoga Sabora akademik Vlatko Pavletić, koji
predsjeda sjednicom, posebno je pozdravio visokog gosta bugarskoga
predsjednika, članove bugarskog državnog izaslanstva, te
potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ivicu Kostovića i
veleposlanika RH u Republici Bugarskoj Darinka Baga. Sjednici je
nazočan i predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša, a sjednicu s
galerije prati i skupina novinara iz Bugarske.
Akademik Pavletić u pozdravnoj je riječi rekao:
"Štovani gospodine predsjedniče Bugarske!
Gospođe i gospodo! Dragi gosti iz Bugarske!
Uvažene zastupnice i zastupnici!
Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti u našoj sredini, u Saboru
Republike Hrvatske, uglednoga gosta, predsjednika Bugarske.
Pred nama je posebno zanimljiva ličnost, čija se politička uloga u
zemlji temelji na njegovu znanstvenom radu posvećenom razobličavanju
totalitarizma, pa zvao se on nacizam, fašizam ili komunizam. Takvim
svojim dubinskim ulaženjem u socijalne i političke probleme
sadašnjosti dr. Želju Želev se svrstava uz druga dva istaknuta
državnika - Vaclava Havela koji je do autoriteta i do srži problema
došao intuicijom umjetnika, i dr. Franju Tuđmana koji je uspio
ostvariti epohalni pothvat uspostave hrvatske države zahvaljujući
svojem višedestljetnom udubljivanju ne samo u hrvatsku povijest, nego
također u globalni problem povijesnih bespuća.
Dr. Želev je govoreći o fašizmu raskrinkao zapravo bugarsku rigidnu
komunističku diktaturu, i to je platio: bio je žrtva pritisaka i
progona. Otjeran u provincijsku izolaciju, utoliko je oštrije osuđivan
što je i sam bio neko vrijeme u partiji. Takvi su najopasniji
režimu kad iznutra osvijetle svu njegovu nečovječnost.
Obilježen kao disident, dr. Želev je svoj autoritet, znanje i
borbenost stavio u službu demokratskih snaga u Bugarskoj. U
posljednjim godinama komunističke vladavine prkosio je kao inicijator,
oporbenih okupljanja pripremajući idejnu podlogu i političke ozračje
za promjene koje su neminovno uslijedile.
Kao što znamo, u prvom je naletu višestranačja pobijedio Savez
demokratskih snaga, da bi nakon 1994. glavnu ulogu preuzela Bugarska
socijalistička partija. Dr. Želev je svojim kriticizmom ostao iznad
stranačkih uskogrudnosti, razrađujući i u politici svoju disertacijsku
temu o ljudskoj osobnosti Budući da je u svojim shvaćanjima na
jednommjestu zašao u krug poersonalističke filozofije, očekivano je
primljen u liberalnu internacionalu, ali ne kao član bilo koje
stranke, nego kao jasno profilirana osobnost čije je značenje
potvrđeno i izvan Bugarske. Dr. Želju Želev počasni je doktor
američkog Sveučilišta u Maine, u Ankari i u Tel Avivu.
Boravak dr. Želeva podudario se s izlaskom hrvatskoga prijevoda
njegove knjige "Relacijska teorija osobnosti". Knjiga će biti danas
predstavljena našem intelektualnom krugu, a imat će sigurno i širi
odjek u našoj kulturnoj javnosti. Ukratko ću ovdje kazati, da dr.
Želev u knjizi suvereno razmatra dosadašnje znanstvene definicije
osobnosti da bi mogao nakon toga razviti svoju tezu o tri vrste
osobnosti: društvenoj, pravnoj i građanskoj. Tek usput spominjući
svoju temeljnu tezu dopuni razmatranjima općeljudske težnje za
identitetom, zbog egzistencijalno ukorijenjenog zaziranja od
bezličnosti. Time objašnjava uspjeh masovnih pokreta u kojima se
pojedinci podređuju i žrtvuju nekoj od velikih ideja: nacionalnoj,
socijalnoj i religijskoj. Zanimljivo je njegovo razlikovanje
ostvarivanja identiteta borbom (kao npr. u pojavi prosvjetitelja,
reformatora ili revolucionara) ili pak stvaralaštvom (umjetnika,
izumitelja, propovjednika).
Razlikuje također osobnost koja je uvjetovana prirodom individue, od
one koja se mijenja pod vanjskim utjecajima da bi se na kraju
izjednačila s maskom, s obrazinom.
Dr. Želju Želev nije uski znanstvenik, on je svjestan složenosti
problema, pa svoju teoriju provjerava mjerilima psihologije, etike,
kulture i kulturne antropologije. Sve ga je to nesumnjivo osposobilo
da dublje promišlja suvremene nagle promjene u zemljama što prelaze iz
komunizma u demokraciju.
Daleko od olakog etiketiranja, a imun na patetiku i oduševljavanje
prolaznim kao tobožnjom trajnošću, dr. Želev je upozorio na
konfliktnost postkomunističkog društva. U jednom članku on europsku
javnost upozorava na "novi dah komunizma". Pritom ne pojednostavljuje
niti pretjeruje: komunizam se, prema njegovu mišljenju, u nekim
zemljama ne može više restituirati s obilježjima koja su ga povijesno
za dugo diskreditirala (progoni, logori, jednostranačje), ali je
opasan jer zloupotrebljava ljudsku zaboravljivost i naivnost,
pobjeđujući kao sijač novih neostvarivih iluzija o socijalnoj
jednakosti na visokoj razini standarda. Nasuprot tome, dr. Želev
secira postkomunističko stanje duha u nizu zemalja, gdje su se
razmahale mafije, gdje vlada korupcija, politika se još uvijek zasniva
na različitim vrstama ucjene, tržišna se ekonomija ostvaruje u svom
nakaznom obliku, a vlasništvo nikako da se privatizira. Takva
razmatranja dr. Želeva svakako su zanimljiva i poticajna, pa bismo im
i mi, iz našeg iskustva strašnoga genocidnog rata kojim je bio
izvrgnut hrvatski narod, nesumnjivo mogli stvaralački pridodati
zapažanja važna za globalizaciju postkomunističkog fenomena.
Dr. Želju Želev u svom pristupu stvarnosti ostaje dosljedno
demokratski, humanistički orijentiran, oslonjen na svoju teoriju o
potrebi svakog čovjeka za slobodom u osobnosti i za osobnošću u
slobodi. Zato nam je posebno drago da ovog političara i državnika u
znanstveniku možemo neposredno i srdačno pozdraviti.
Današnji posjet predsjednika Bugarske republike dr. Želje Želeva
Saboru Republike Hrvatske očekivani je daljnji korak u učvršćivanju
dobrih odnosa između dviju zemalja, neopterećenih neriješenim
međusobnim problemima, a okrenutih Europi i njezinim institucijama.
Kato pozdravjam s dobre došal prezidenta na Republika Balgarija dr.
Željo Želev, az go molja da se obrne kam deputatite na dvata doma na
Sabora na Republika Hrvatska."
Zastupnicima se nakon toga obratio predsjednik Republike Bugarske dr.
Želju Želev.
(Hina) msj sb sd
181052 MET jan 96