ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Sporazum u Daytonu za Hrvatsku znači mnoga perspektivna rješenja, među kojima su i jasna jamstva da će se preostali zaposjednuti dio Republike Hrvatske vratiti mirno u hrvatski ustavno-pravni sustav, a to
je i bitan iskorak prema europskim i svjetskim integracijama, ocijenio je veleposlanik Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama dr. Miomir Žužul, govoreći danas o tijeku i rezultatima daytonskih sporazuma na simpoziju "Hrvatska na pragu europskih integracija i 21. stoljeća". Skup, koji o toj temi priredila Hrvatska udruga Rimskoga kluba, drugi je skup što ga je ta udruga priredila nakon utemeljenja prošle godine.
ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Sporazum u Daytonu za Hrvatsku znači
mnoga perspektivna rješenja, među kojima su i jasna jamstva da će se
preostali zaposjednuti dio Republike Hrvatske vratiti mirno u hrvatski
ustavno-pravni sustav, a to je i bitan iskorak prema europskim i
svjetskim integracijama, ocijenio je veleposlanik Republike Hrvatske u
Sjedinjenim Američkim Državama dr. Miomir Žužul, govoreći danas o
tijeku i rezultatima daytonskih sporazuma na simpoziju "Hrvatska na
pragu europskih integracija i 21. stoljeća". Skup, koji o toj temi
priredila Hrvatska udruga Rimskoga kluba, drugi je skup što ga je ta
udruga priredila nakon utemeljenja prošle godine. #L#
Veleposlanik Žužul istaknuo je da se u sklopu daytonskih pregovora
pokušalo odgovoriti na velik broj pitanja, sadržaj kojih je prelazio
zadanu temu, tj. Bosnu i Hercegovinu. Od toga je Dayton jasno
odgovorio na dva, kazao je, dodavši: "To se odnosi na činjenicu da u
ovom trenutku Europa bez SAD-a ne može pronaći prave odgovore na
probleme poput onih na području bivše Jugoslavije te da vojna sila
nikad do sada nije u Europi bila ovako prisutna."
Dr. Žužul drži da je daytonski sporazum slabo odgovorio na pitanje
kakva će biti budućnost BiH te da u Daytonu nije bilo ni pobjednika ni
pobijeđenih. Po njegovu sudu "u Daytonu je postignut remis na temelju
izjednačivanje krivnje". Veleposlanik Žužul je, upozorivši i na dio
sporazuma o vojnim odnosima na području bivše Jugoslavije, istaknuo da
mu mediji nisu posvetili potrebnu pozornost.
U uvodnom je slovu predsjednik Hrvatske udruge Rimskoga kluba
akademik Ivo Šlaus naglasio da se važnost skupa očituje u tome da se,
iznošenjem različitih stajališta i mišljenja, odgovori na glavno
pitanja: je li moguće, ne izjednačujući agresora i žrtvu, postićio
trajan mir?
Na to su pitanje članovi Udruge pokušali odgovoriti podastirući
gledišta o sadašnjem kulturnom, gospodarskom, vojno-sigurnosnom
trenutku Hrvatske, o hrvatskim perspektivama na svakom od tih područja
te o vjerskoj snošljivosti kao mehanizmu europskih integracija.
Nakon opširne rasprave u završnoj je riječi akademik Šlaus najavio
slične skupove, zato što se, ocijenio je, "najveća iznenađenja i
otkloni od postojećega pojavljuju ipak samo na dva područja ljudske
djelatnosti - znanosti i politici". O tomu pak "kako pronaći pravi
'scenarij' koji će Hrvatsku dovesti do europskih integracija",
predsjednik Hrvatske udruge Rimskoga kluba drži da je put da se to
postigne, među inim, "u poštivanju ljudskih prava i slobode medija
radi nas samih, a ne zbog drugih". Također, drži Šlaus, "Hrvatska bi
trebala ići onim putem koji će je dovesti do toga da postane uzorom
demokratskim zemljama".
(Hina) ip sp
161835 MET jan 96