SARAJEVO, 16. siječnja (Hina) - Neuspjela realizacija plana oslobađanja ratnih zarobljenika u BiH još je jedan pokazatelj kako će provedba Mirovnog sporazuma biti suočena s mnogim teškoćama, pri čemu navjeća opasnost leži u različitom
tumačenju potpisanog. Na vojnom planu prevelikih zapreka neće biti jer su IFOR-ovi zapovjednici ovlašteni presuditi tko bi što trebao napraviti, no političke odluke i prateći sporazumi ovise o dobroj volji strana koje su potpisale sporazum.
SARAJEVO, 16. siječnja (Hina) - Neuspjela realizacija plana
oslobađanja ratnih zarobljenika u BiH još je jedan pokazatelj kako će
provedba Mirovnog sporazuma biti suočena s mnogim teškoćama, pri čemu
navjeća opasnost leži u različitom tumačenju potpisanog. Na vojnom
planu prevelikih zapreka neće biti jer su IFOR-ovi zapovjednici
ovlašteni presuditi tko bi što trebao napraviti, no političke odluke i
prateći sporazumi ovise o dobroj volji strana koje su potpisale
sporazum. #L#
Međunarodni crveni križ, po svemu sudeći bez osobite krivnje, postao
je prvom žrtvom novih političkih igara. Ambiciozno planirano i
najavljivano oslobađanje svih ratnih zarobljenika treba biti obavljeno
do 19. siječnja kako bi se i simbolično pokazalo da strane u BiH rat
doista smatraju završenim. Crveni križ je tako napravio plan po kojemu
je jučer na četiri različita mjesta u BiH trebalo biti oslobođeno 900
zarobljenika za koje se zna da su u zatvorima bosanskih Srba, Armije
BiH ili HVO-a. Taj pokušaj nije uspio jer je na slobodu pušteno samo
devet osoba, a svi ostali moraju pričekati politički dogovor ili
razmjenu koju bi strane međusobno organizirale bez posredovanja
Crvenog križa. U ovom je slučaju odgovornost formalno na Vladi BiH
koja je odbila sudjelovati u provedbi plana. Predsjednik državnog
povjerenstva BiH za zarobljene i nestale Amor Mašović kaže, međutim,
kako je je krivac ICRC koji je odbio uvažiti primjedbe
bosanskohercegovačke strane o predloženom planu. Dužnosnici u Sarajevu
zapravo su ogorčeni činjenicom da su Srbi ponudili oslobađanje samo
127 zarobljenika, što smatraju potpuno nerealnim. Prema podacima Vlade
BiH, u ovom trenutku ništa se ne zna o sudbini više od 24 tisuće
civila i vojnika, a posebice se ističe da se nitko nije potrudio
odgovoriti što je s nestalima iz Srebrenice i Žepe. "Međunarodni crvni
križ tumači daytonski sporazum protivno njegovu duhu", kaže Mašović i
podsjeća da je njime predviđeno oslobađanje svih zarobljenika, bez
obzira jesu li bili pripadnici vojnih postrojba i jesu li na popisima
koje strane. Visoki dužnosnik ICRC-a Cristoph Girod već je prije rekao
da se ta organizacija može baviti samo konkretnim imenima, ističući da
je traganje za nestalima dug i mukotrpan posao koji se ne bi smio
povezivati sa sudbinom zarobljenika koji su već na popisima. Crveni
križ do danas je uspio potvrditi samo da je oko 200 ljudi, koji su
nestali nakon pada Srebrenice, još živo, dok se, prema iskazima
članova obitelji, oko 3000 ljudi vodi nestalima. Kako se doznaje iz
pouzdanih izvora, politički vrh BiH čvrsto je odlučio tražiti da
međunarodna zajednica ispuni svoj moralni dug i odgovori na pitanje
što je s nestalim Bošnjacima iz istočne Bosne kad se već nije uspio
spriječiti pad Srebrenice u ruke Mladićeve vojske. Dok se to pitanje
ne otvori, oslobađanja zatvorenika najvjerojatnije neće biti pa je
tako odgođeno i današnje puštanje na slobodu veće skupine zarobljenika
u sarajevskoj zračnoj luci. To, ponajprije političko pitanje, unatoč
prašini koja se podigla, najvjerojatnije neće smetati bilateralnim
kontaktima među stranama. Prema podacima bosanskohercegovačkog
Povjerenstva za razmjenu ratnih zarobljenika, od 21. studenog do danas
sa srpskom je stranom razmijenjeno 418 osoba, pri čemu je bosanska
strana pustila 177, a srpska 241 zarobljenu osobu.
(Hina) rm gk
161231 MET jan 96