ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Nadzorni odbor Privredne banke Zagreb d.d. (PBZ) krajem prošle godine dao je potporu prijedlogu Upravnog odbora PBZ o Programu restrukturiranja Banke, koji se temelji na izravnavanje računa s državom.
Prema tom Programu, trebala bi se oformiti radna grupa u sastavu predstavnika Uprave Banke, dioničara, hrvatske Vlade, Ministarstva financija, Narodne banke Hrvatske i Agencije za sanaciju banaka, sa svrhom izrade konačnog prijedloga Programa, doznaje se iz PBZ.
ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Nadzorni odbor Privredne banke Zagreb d.d.
(PBZ) krajem prošle godine dao je potporu prijedlogu Upravnog odbora PBZ
o Programu restrukturiranja Banke, koji se temelji na izravnavanje računa
s državom.
Prema tom Programu, trebala bi se oformiti radna grupa u sastavu
predstavnika Uprave Banke, dioničara, hrvatske Vlade, Ministarstva
financija, Narodne banke Hrvatske i Agencije za sanaciju banaka, sa
svrhom izrade konačnog prijedloga Programa, doznaje se iz PBZ. #L#
Prošle je godine Nadzorni odbor PBZ odbacio program Svjetske banke o
restrukturiranju Banke, koji je bio sličan procesu restrukturiranja
Ljubljanske banke. Naime, prema tom programu trebala se stvoriti "nova"
Privredna banka, sa "zdravom" aktivom, dok bi stara banka, s "lošom"
aktivom, nastavila raditi pod upravom Agencije. Time bi sva "loša"
aktiva postala teret hrvatskoj državi.
Program Uprave PBZ, pak, sadrži prijedlog raskida veza sa državom,
prvenstveno veza kroz kreditne plasmane, nakon čega bi uslijedilo
reguliranje vlasničkih odnosa s državom, te potpuna privatizacija Banke.
Nacrt prijedloga napravljen je na temelju sistematizirane bilance od
30. rujna 1995. godine, u kojoj je 86,9 posto aktive imobilizirano, a
od ukupno osam milijardi kuna kredita u aktivi, čak 6,2 milijarde otpada
na "javna i slična poduzeća", kao što su INA, HEP, HŽ, JANAF i drugi.
Temelj cjelokupnog procesa restrukturacije bio bi, prema novom Programu,
prenošenje refinanciranih inozemnih kredita na Agenciju za sanaciju banaka,
s tim da Agencija može PBZ-u povjeriti vođenje tih kredita kao mandatno-
komisioni posao. Također, na Agenciju bi se trebali prenijeti kunski krediti
nebonitetnih komitenata u vrijednosti 721 milijun kuna, replasirani krediti
istih komitenata u vrijednosti 230 milijuna kuna, te kunski krediti
komitentima na okupiranim i novooslobođenim područjima u visini 659 milijuna
kuna.
Predlaže se još i otpis 40,2 posto nominalne vrijednosti obveznica RH za
restrukturiranje gospodarstva na teret Banke, čime bi se Banka pripremila
za zamjenu tih dionica novima, što će Banci nositi prihod za servisiranje
izvora sredstava. Isto tako, planira se i prenošenje dionica Željezare
Sisak u vrijednosti od 182 milijuna kuna na Agenciju. Smanjila bi se i
vrijednost sredstava Banke za 36 milijuna kuna, koliko vrijede njezine
dionice u vlastitom portfelju koje nisu prodane, ali i za 67 milijuna
kuna "prebijenog" međusobnog vlasništva između Banke i poduzeća u kojima
Banka ima vlasničke udjele.
Ukoliko se restrukturiranje provede po zamišljenom planu, bilanca stanja
PBZ-a smanjila bi se za 57,7 posto, a država bi preuzela 10,3 milijardi kuna
potencijalnih potraživanja, ali i 8,1 milijardu kuna refinanciranih kredita
u pasivi.
Ipak, i nakon toga bi četvrtinu aktive sačinjavali vlasnički udjeli u
poduzećima, odnosno, dugoročno gledano, imobilizirana sredstva bez prihoda
od profita. Taj problem namjerava se, prema novom Programu, riješiti
osnivanjem investicijskog fonda, u koji bi se prenio cjelokupni vlasnički
portfelj kao dugoročni kredit. Time bi prestala potreba za postojanjem
sektora investicijskog bankarstva, te PBZ-Investholdinga kao posebnog
poduzeća.
Programom restrukturiranja PBZ, ocjenjuju u Banci, odmah bi se riješili
problemi s likvidnošću, dok bi se ostali finacijski učinci osjetili
tek u dužem vremenskom razdoblju.
(Hina) mg sbo
111421 MET jan 96