ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Nedavna odluka Vlade RH o smanjivanju poreza na promet nesumnjivo je aktualna tema u hrvatskoj javnosti, no valja se podsjetiti da će se sadašnji oblik poreza na promet za nepunu godinu, odnosno 1.
siječnja 1997. godine, zamijeniti porezom na dodanu vrijednost, tzv. VAT-om (value added tax). Uvođenje toga poreza, po jedinstvenoj stopi od 22 posto, prema riječima ravnatelja Porezne uprave Ivana Ivekovića, izuzetno je složen zadatak i zahtijeva sveobuhvatne pripreme, a u konačnici bi trebao rezultirati, među ostalim, povećanjem broja poreznih obveznika, ali i smanjivanjem državnih prihoda od poreza na promet.
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Nedavna odluka Vlade RH o smanjivanju poreza
na promet nesumnjivo je aktualna tema u hrvatskoj javnosti, no valja se
podsjetiti da će se sadašnji oblik poreza na promet za nepunu godinu,
odnosno 1. siječnja 1997. godine, zamijeniti porezom na dodanu vrijednost,
tzv. VAT-om (value added tax).
Uvođenje toga poreza, po jedinstvenoj stopi od 22 posto, prema riječima
ravnatelja Porezne uprave Ivana Ivekovića, izuzetno je složen zadatak i
zahtijeva sveobuhvatne pripreme, a u konačnici bi trebao rezultirati, među
ostalim, povećanjem broja poreznih obveznika, ali i smanjivanjem državnih
prihoda od poreza na promet. #L#
Sadašnji porez na promet proizvoda i porez na promet, koji se ubire tek u
krajnjoj etapi, čineći tako trgovce jedinim poreznim obveznicima, trebao bi
biti zamijenjen porezom na dodanu vrijednost, koji će oporezovati proizvod
u svakoj njegovoj etapi, od proizvodnje do potrošnje. Tako će porezni
obveznici poreza na promet postati mnoštvo poduzetnika koji dosad to nisu
bili. I dalje će izuzeti od toga biti poduzetnici s godišnjim isporukama
vrijednim manje od 50 tisuća kuna.
Poduzetnici koji kupuju određen proizvod kako bi ga doradili ili od njega
proizveli svoj proizvod plaćaju tek porez na onu vrijednost koju su svojom
djelatnošću dodali i to tako da obračunaju i uplate porez na ukupnu
vrijednost proizvoda, dok će im dio poreza kojeg su uplatili njihovi
dobavljači biti vraćen.
Kako bi to bilo moguće, na računima će se odvojeno iskazivati cijena
proizvoda i iznos poreza. Tako poduzetnici sami obračunavaju porez, s
obzirom na svoje izlazne fakture, te ga uplaćuju dvaput mjesečno, dok
porezne vlasti vraćaju višak poreza s obzirom na uplaćeni porez po ulaznim
fakturama tih poduzetnika.
Očito je da taj porez zahtjeva stručno osposobljenu i tehnološki opremljenu
poreznu vlast, pa stoga treba provesti sveobuhvatne pripreme, izjavljuje
ravnatelj Porezne uprave, Ivan Iveković. Naime, prema prvim planovima, VAT
je trebao biti u primjeni od 1. siječnja ove godine, ali se od toga odustalo
kako bi se i poduzetnici, ali i porezne vlasti mogle pripremiti za tu veliku
reformu. No, usprkos tome što porezne vlasti očekuje i do četiri puta više
posla, neće biti velikog zapošljavanja poreznih službenika, tvrdi Iveković.
Umjesto toga djelatnost poreznih službi znatno će se informatizirati.
Rok za stupanje na snagu poreza na dodanu vrijednost, uvjeren je ravnatelj
Porezne uprave, neće se mijenjati. Uskoro će početi i brojni seminari,
savjetovanja te promidžba, kako bi se naši gospodarstvenici pripremili i
priviknuli na tu promjenu.
Usprkos povećanju poreznih obveznika, država očekuje smanjivanje prihoda
od toga oblika poreza. Naime, danas je porez na promet najizdašniji porezni
oblik u hrvatskom gospodarskom sustavu, koji osigurava oko 48 posto sredstava
državnoga proračuna, ili oko 16 milijardi kuna, dok se, prema projekcijama
Porezne uprave, očekuje tek devet milijardi kuna prihoda od poreza na dodanu
vrijednost.
Stoga Iveković naglašava kako nema objektivnog utemeljenja za tvrdnje kako
bi uvođenje VAT-a moglo izazvati inflatorni udar, odnosno naglo povećanje
cijena pojedinih proizvoda i usluga. Naprotiv, kako će ukupno porezno
opterećenje iznositi za sve proizvode 22 posto, osim za one na koje se
primjenjuju trošarine, vrlo je vjerojatno da će doći do snižavanja
cijena velikog broja proizvoda, koji su sada opterećeni s porezom po
višoj stopi. Podsjetimo se, nedavnim smanjivanjem poreza na promet postignuto
je prosječno porezno opterećenje za većinu proizvoda od 26,5 posto.
Zasad je nemoguće utvrditi hoće li oni proizvodi koji dosad nisu bili
oporezovani ili jesu, ali po manjim stopama, poskupjeti. Naime, u
kalkulaciju cijena tih proizvoda ulaze razne stavke u koje je uključen i
porez na promet, što onemogućuje utvrđivanje "čiste" cijene tih proizvoda.
Prednost je VAT-a u tome što se porez u svim etapama obračunava samo
na "čistu" cijenu proizvoda, odnosno izbjegava se kumulativni učinak
plaćanja poreza na porez, te se tako, tvrdi Iveković, može dogoditi da i
trenutačno neoporezovani proizvodi pojeftine. Dakle, nema argumenata za
tvrdnje o velikim poskupljenjima nakon uvođenja VAT-a, drži Iveković.
Porez na dodanu vrijednost, zbog izbjegavanja kumulativnog učinka,
poboljšat će konkurentnost domaćih proizvoda na inozemnim tržištima,
što bi trebalo dodatno potaknuti hrvatske izvoznike. Primjena VAT-a
trebala bi također uvećati međunadzor i samonadzor poduzetnika,
ocijenio je Iveković.
I na kraju, uvođenje VAT-a nesumnjivo je i strateška odluka za Hrvatsku
kao europsku državu, budući da taj porezni oblik koriste sve članice
Europske unije.
(Hina) dš sbo
081044 MET jan 96