POLNOĆKA U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI

ZAGREB, 25. prosinca (Hina) - Nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Josip Bozanić predvodio je večeras svečanu polnoćku u zagrebačkoj prvostolnici zajedno sa dvadesetak svećenika i vojnim ordinarijem mons. Jurjem Jezerincem. Svečanoj polnoćki bio je nazočan i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman s članovima obitelji te brojni visoki državni dužnosnici.#L# Predvoditelj svečane polnoćke mons. Bozanić pozdravio je na početku okupljene vjernike riječima: "Danas kličemo i pjevamo Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim", dodajući da taj Kristov poziv "Mir vama!" zaziva na sve nazočne. U božićnoj propovijedi, zagrebački nadbiskup je kazao da je ovo trenutak kada ne bi trebalo puno govoriti nego je ovo trenutak slavlja kojega treba proživljavati. "Božić pred naše oči stavlja lik Djeteta, nejakog i slabog. U njemu vidimo ljepotu, bezazlenost, nevinost zajedno sa krhkošću koja traži zaštitu i ljubav. Negdje u dubini srca poistovjećujemo se s božićnim Djetetom. Kao da se na tajnovit način noćas vraćamo u djetinjstvo, u sigurnost zaštićenu ljubavlju oca i majke. Kao da načas postajemo ponovno djeca obavijena sigurnošću izvorne ljubavi. Božić sadrži neki splet doživljaja, nekog vraćanja možda: u rodno selo, u svoj grad, vraćanja u djetinjstvo, vraćanja k dragima, k svojima; vraćanja nekim blizinama i iskonima", istaknuo je nadbiskup Bozanić. "Ali, znamo", nastavio je, "da je svijet, a i život tvrd i težak, jer postoji velika suprotnost između božićnog osjećaja i stvarnosti. Željeli bismo da bi svijet bio kao ljubav majke prema djetetu. Željeli bismo da nas Bog drži u naručju kao što majka drži dijete. Jesu li takve želje samo božićni san?", zapitao se večeras nadbiskup Bozanić, te dodao da "život u stvari nije idila božićnog blagdana, a ni mi nismo više djeca. I oni, koji to jesu danas, jednog će dana prestati to biti, jer u životu treba rasti. Rasti i postati odrastao, znači prihvatiti vlastitu osamljenost, prihvatiti da svijet nije onako lijep, da život nije onako lagan kako bismo željeli da bude i da naši snovi nisu svakidašnja stvarnost", jedna je od poruka iz božićne propovjedi. "Je li doista djetinji san ono što nam se predstavlja u liku darovanog božićnog Djeteta? Je li anđeoski navještaj kako nam ga je zabilježio sveti Luka Evanđelist: 'Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj, Krist Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama." (Lk 2,10-12). Je li to nestvarna sigurnost?, zapitao se nadbiskup Bozanić. "Reći da u božićnom Djetetu mi prepoznajemo Boga koji dolazi da bi bio s nama, da li to znači da mi u Njemu prepoznajemo dječji san i ljudsku nemoć, ali se tu nalazimo pred nečim što je za ljudski um daleko, to jest Bog koga nitko nikada nije vidio?", poručio je večeras okupljenim vjernicima nadbiskup Bozanić, napominjući da "ne možemo shvatiti kakav Bog jest". "O njemu ne možemo reći ništa što bi bilo njega dostojno, jer Bog je neizmjerno veći od nas. On je neizmjerno veći od svega što mi možemo shvatiti, a o njemu ne možemo govoriti na isti način kao o nekom biću ovoga svijeta", istaknuo je u propovijedi nadbiskup zagrebački. "Bog, koji je neizmjerno veći od nas, neizmjerno veći od naših sumnji i od naših nada, puno veći od naših zazivanja i molitava, On kome dugujemo svoje postojanje, On Bog naš, dolazi k nama postavši čovjekom, uzimajući na sebe našu krhku ljudsku narav. Bog nam se približava postavši jedan od nas. Otajstvo je to i dar koji nam se obznanjuje u tajni Božića", poručio je mons. Bozanić. "Bog, koji je neizmjeran, približava nam se postavši naš brat. Brata ne možemo spoznati ako ne postanemo i mi njegov brat, njegova sestra. Čovjek ne spoznaje ljubav ako ne ljubi. Ne možemo prepoznati tajnu Boga sakrivenu u božićnom Djetetu koje nam se dariva, ako se u isto vrijeme i mi njemu ne dajemo", ukazao je zagrebački metropolit. Nadbiskup Bozanić je nastavio: "Božićna nježnost i blizina nije nestvarni san. Ona predstavlja temeljnu istinu o čovjeku koga sam Bog pohađa. Božić nas vodi istinskoj sigurnosti koju traži čovjekovo srce. Tu blizinu i sigurnost neposredno spoznaje čovjekova duša i zato dolazi k Božiću. U ovoj se noći", dodao je Bozanić, "čitave povorke kršćanskih naroda 'od istoka sunčanog do zapada' slijevaju i skupljaju na božićno slavlje. Zacijelo je ovo noć u kojoj nas zahvaća jedan veliki val", ustvrdio je nadbiskup Bozanić nastavljajući da "smo se večeras okupili, u našoj zagrebačkoj, Stepinčevoj katedrali, majci crkvi hrvatskoga naroda da pjevamo hrvatski Božić. Noćas hranimo svoje duše, širimo svoja srca i molimo." "Molimo za svoje mile i drage; molimo za našu djecu, mlade, roditelje; majke i očeve, bake i djedove. Molimo za starije, sve patnike i bolesnike, prognanike i povratnike. Molimo za našu domovinu Hrvatsku, za mir u njoj i u svijetu. Radujemo se danas u Gospodinu, jer nam se Spasitelj rodio. Svima vama okupljenima u ovoj katedrali i svima vašima od srca čestitam Božić. Neka nam na dobro dođe sveto Isusovo Rođenje", kazao je na kraju propovijedi zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić. Na završetku misnog slavlja kojim Crkva proslavlja Kristovo rođenje, koje se dogodilo prije gotovo dvije tisuće godina u Betlehemu, nadbiskup Bozanić zazvao je blagoslov na sve nazočne. Tijekom misnog slavlja ispjevane su tradicionalne hrvatske božićne pjesme i na kraju hrvatska himna "Lijepa naša domovino". Po završetku misnoga slavlja nadbiskup Bozanić ispred glavnog oltara prvostolnice pozdravio je predsjednika Tuđmana čestitavši mu Božić. Božić je zatim čestitao i ostalim državnim dužnosnicima - predsjedniku Hrvatskog državnog sabora akademiku Vlatku Pavletiću, potpredsjednicima Sabora, članovima hrvatske Vlade, savjetniku Predsjednika Republike dr. Iviću Pašaliću, predsjedniku Skupštine grada Zagreba Zlatku Canjugi i drugim visokim dužnosnicima. (Hina)ta db 250221 MET dec 97