THE WASH. TIMES, 21. XII., BOSNA

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE WASHINGTON TIMES Ž2=21. XII. 1997. Ž3=Bosansko jedinstvo bit će ugroženo bez vanjske pomoći "Dok Bosna ulazi u treću godinu života na međunarodnoj potpori, svaki malen korak u cementiranju mira zahtijeva velik napor, a veliki problemi ostaju dobrim dijelom netaknuti", piše Melissa Eddy. "Mirovne snage pod vodstvom NATO-a morale su opetovano intervenirati da bi održale red; Bosna je i dalje veoma ovisna o vanjskoj pomoći. Predsjednik Clinton u četvrtak se na neodređeno vrijeme obvezao na ostanak američkih vojnika u Bosni i Hercegovini, priznajući da je obećanje o povlačenju do lipnja bila pogreška. On je izrazio nadu u uspjeh Daytonskog mirovnog sporazuma te je upozorio da bi preuranjeno povlačenje 'gotovo sigurno' gurnulo Bosnu natrag u rat. Iako je tehnički jedna država, Bosna je i dalje podijeljena na dvije polovice: jednu nadziru Srbi, a drugu Muslimani i Hrvati. U muslimansko - hrvatskom sektoru, između te dvije skupine i dalje povremeno izbija nasilje. Washington pomaže obnavljanju vojske muslimansko - hrvatske polovice, a najavljen je i paket pomoći za bosanske Srbe, koji uključuje i 22 milijuna dolara izravne pomoći. Zapadne su saveznice nedavno poduprle visokog međunarodnog posrednika za Bosnu u njegovom pokušaju da nametne zakon o zajedničkom državljanstvu za sve Bosance, što je tema tvrdoglavih političkih razmirica. Takvi potezi znak su sve veće odluke da se Muslimane, Srbe i Hrvate gurne prema zajedničkom životu. 'Politika međunarodne zajednice pomakla se od laissez - faire do pristupa snažnog interesa', izjavio je Harir Balin, upravitelj Međunarodne krizne skupine u Sarajevu, koja od potpisivanja Daytonskog sporazuma u prosincu 1995. promatra Bosnu. Teško naoružani vojnici pod zapovjedništvom NATO-a održavaju mir u Bosni. Iako se malo ljudi usuđuje prijeći nekadašnju prvu liniju bojišnice, ona je donekle sigurnija. U posljednjim su se mjesecima održali izbori za mjesna gradska viječća i parlament u srpskom dijelu države te su prošli bez incidenata. Napumpano milijardama dolara međunarodne pomoći, gospodarstvo polako napreduje u muslimanskohrvatskom dijelu (koji iznosi 51% Bosne). Prije sporazuma, za mjesečni bi se prihod mogla kupiti hrana i 10 kutija cigareta; sad on ima novčanu vrijednost 113 dolara. Ipak, ideološka stajališta Muslimana, Srba i Hrvata jedva da su se promijenila. Srpske vođe odane osumnjičeniku za ratne zločine Radovanu Karadžiću još uvijek traže rastavu od Bosne. Prošli su tjedan oni potpisali dogovor o dvojnom državljanstvu sa susjednom Jugoslavijom, što je izazvalo prosvjede dužnosnika muslimansko - hrvatske federacije. Na hrvatske se nacionaliste u Bosni vrši pritisak da surađuju s Daytonskim planom, budući da je sam hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pod pritiskom Sjedinjenih Država i njihovih saveznica. Separatističko raspoloženje još je uvijek snažno u hrvatskim uporištima poput Mostara u južnoj Bosni. Muslimani žele ujedinjenu Bosnu, no tu dio njih još uvijek daje prednost maloj muslimanskoj državi. Međunarodni dužnosnici traže načina da oslabe prokaradžićevu srpsku stranu. G. Clinton za svog sutrašnjeg posjeta Bosni planira susret s glavnim takmacom g. Karadžića, predsjednicom Biljanom Plavšić. (...) Mnogi europski dužnosnici ne vjeruju da je moguć trajan mir u Bosni dok se izbjeglice ne budu mogle vratiti kućama. Oko 340.000 njih se vratilo, ali još 700.000 ljudi to nije učinilo. Izgledi za povratak izbjeglica ostaju loši, tako dugo dok politiku nameću osumnjičenici za ratne zločine poput g. Karadžića, koji se suprotstavljaju koegzistenciji s drugim etničkim skupinama i suradnji s međunarodnom zajednicom. No mirovne snage riskiraju osvetu, odluče li se loviti osumnjičenike poput g. Karadžića ili njegovog ratnog vojnog zapovjednika generala Ratka Mladića. Prošlog ljeta, NATO je povukao poteze protiv dvojice Srba, uhitivši jednog i ubivši drugog, koji se opirao uhidbi. Politički pritisak na Hrvatsku rezultirao je izručenjem desetorice bosanskih Hrvata međunarodnom sudu. 'Ratni zločinci moraju biti uhvaćeni', izjavio je g. Balin, upravitelj Međunarodne krizne skupine. 'Mnogo je rizičnije ne poduzeti ništa, nego što je velik rizik gubitka života u akciji.'" 230241 MET dec 97