5 VJESNIK-ZBOG SVE ČEŠĆIH AFERA I...-GALOVIĆ 22-12

Ž1=VJESNIK Ž2=22. XII. 1997. Ž3=Zbog sve češćih afera i sukoba upitna ozbiljnost djelovanja nevladinih udruga Rad nevladinih udruga, u ozračju međusobnog neslaganja nekih od čelnih ljudi, analizira Alen Galović i, uz ostalo, piše: "U dijelu hrvatskih medija sve se češće pojavljuju analize i komentari u kojima se o nepolitičkim organizacijama i nevladinim udrugama govori kao o 'pokretu otpora' koji je, kažu, istinska opozicija u Hrvatskoj. Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, izjavio je nedavno u 'Feral Tribuneu' da 'iz krugova nevladinih organizacija dolazi zapravo jedina prava i temeljita kritika ove vlasti'. (...) No, dok se s tih mjesta o opozicijskim strankama govori kao o 'histeriziranoj oporbi' ili kao o 'isposvađanim i iskompromitiranim političarima bez identiteta i oslonca', zaboravlja se na histeriju, na sukobe i na afere koje rastaču naizgled kompaktno i dobro zaštićeno tijelo 'nevladinih udruga' i 'nepolitičkih organizacija', onih koje u zadnje vrijeme bivaju proglašavane 'pravom hrvatskom oporbom'". Galović tako izdvaja prošlogodišnju ostavku Ive Banca na članstvo u Upravnom odboru Zaklade Otvoreno društvo Hrvatska, razlozi koje se nikada nisu doznali, a "navodno je u pozadini svega bio i Bančev oštar sukob s Karmen Bašić", direktoricom Otvorenoga društa". Dodaje i razilaženje Ivana Zvonimira Čička s Dragom Pilselom koji je u kolovozu ove godine otvoreno "u 'Novom listu' upozorio na Čičkovu samovolju i autoritarno ponašanje u HHO-u. U njihovu sukobu razmijenjeno je mnoštvo prilično uvredljivih i oštrih riječi, a Hrvatski helsinški odbor je, uz Pilsela, napustila i Dafinka Večerina", podsjeća Galović. Galović potom navodi Bančevu kritiku "pojma 'pogodbene tranzicije' koju je sociologinja Vesna Pusić izložila ljetos u 'Erasmusu'", odnosno Bančevo čuđenje "da Vesna Pusić 'vidi nekakve nedefinirane umjerene u HDZ-u te, dakako, i u drugim strankama", kao i njezin odgovor u kojem je, uz ostalo, rekla da su Bančeve "ocjene 'šlampave i deplasirane'. (...) Sličnih razilaženja i izrastanja nepomirljivih sukoba među ljudima koji su prije nekoliko godina naizgled bili istomišljenici, u posljednje je vrijeme sve više. Slobodan Prosperov Novak, predsjednik Hrvatskog PEN Centra, i Ivan Supek, bivši predsjednik HAZU-a a danas jedan od utemeljitelja i čelnika nevladinog i neovisnog 'Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu', nalaze se u krugu intelektualaca koje bi neke oporbene stranke rado vidjele u svojim redovima. No, oni zasigurno imaju dobre razloge zašto svoj politički angažman ostvaruju izvan stranačkih okvira. Površni su promatrači vjerovali da slično razmišlja i Krsto Cviić, ugledni publicist koji je godinama živio u Velikoj Britaniji, urednik glasovitog 'The Econimista' i prvi, no manje uspješan, glavni urednik hrvatskog 'Tjednika'. No, on je ovih dana pristupio Budišinoj stranci. Cviić je su svojim javnim istupima i napisima (posebice u posljednjih nekoliko tekstova u 'Nacionalu') dao naslutiti da mu koncepti političkoga i društvenog angažmana kakve zastupa Ivo Banac nisu bliski", dodaje Galović. "Među nevladine udruge koje imaju pretenzije da značajnije utječu na formiranje javnoga mnijenja i na donošenje visokih političkih odluka, od nedavno bi se mogao ubrojiti i Forum 21", nastavlja Galović i piše kako su, "iako su zahtjevi za javnom televizijom i širom slobodom medija dobili značajnu podršku javnosti", svi ti izrazi potpore, "posebice kad je riječ o nekim javnim osobama, bili oprezni i, ipak, suzdržani. Nisu slučajne teze (provlače se i u tzv. nezavisnim medijima) da su najviši ciljevi novinarstva i ideali slobode medija počeli prvi put zanimati neke potpisnike Foruma 21 tek kad je bila ugrožena njihova profesionalna pozicija", ocjenjuje Galović. U tom kontekstu novinar navodi i aferu oko kontroverznog književnika i političara Predraga Raosa koji je nakon izbacivanja njegove emisije iz programa Radija 101 "zbog vrijeđanja feministica i feminističkog pokreta (?)" izjavio: 'Sada sam napokon shvatio da su tisuće ljudi koji su protestirali i demonstrirali na Trgu za Stojedinicu bili izigrani i izmanipulirani'. Nakon svega Galović zaključuje: "Manipulacije i mistifikacije nisu nepoznati pojmovi u strategiji djelovanja nekih hrvatskih nevladinih, nadstranačkih ili nepolitičkih udruga. Razumljivo je i lako objašnjivo njihovo odbijanje da na određeni način legaliziraju svoje ionako pretransparentno političko djelovanje. Zna li se koga i kako financiraju moćne inozemne zaklade, može se zaključiti da većina 'nezavisnih aktivista', ipak, nikad neće tek tako zamijeniti svoje čvrste i sigurne 'nadpolitičke aranžmane' za pravu borbu u stranačkim ringovima". 220310 MET dec 97