RUSIJA,NEZAVISIMAJA GAZETA,19.12.1997.,OESS-RUSIJA

Ž4=RUSIJA Ž1=NEZAVISIMAJA GAZETA Ž2=19. XII. 1997. Ž3=Nova povelja za Europu Dmitrij Gornostaev izvješćuje sa sjednice ministara vanjskih poslova zemalja članica OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) koja je 18. XII. održana u Kopenhagenu: "Rasprave o ustroju europske sigurnosti koje su u srijedu pokrenute u Bruxellesu na sjednici Vijeća za euroatlantsko partnerstvo, nastavljene su jučer u gotovo istom sastavu na kopenhaškoj konferenciji ministara vanjskih poslova zemalja članica OESS-a. Sadašnji skup ove organizacije mora utvrditi glavna načela buduće povelje o europskoj sigurnosti, odluka o izradbi koje je uz pomoć Moskve donesena prije godinu dana na europskom susretu na vrhu u Lisabonu. Trenutno postoji prijedlog zaključka o najvažnijim odrednicama povelje koji je dala Danska, zemlja koja trenutno predsjeda OESS-om. Prema riječima ruskog ministra vanjskih poslova Jevgenija Primakova, taj prijedlog 'uz stanovitu doradu može biti naša odluka o daljnjem radu na povelji'. Bit rasprave koja se pokrenula oko povelje je u tome što niz država, ponajprije SAD i zemlje EU, drže da treba napustiti načelo konsenzusa na osnovu kojega je OESS uvijek radio. Ta se zamisao ostvarila u formuli 'konsenzus manje jedan' i 'konsenzus manje dva' koja znači da se odluke ustvari mogu donositi uz nesuglasnost jedne ili čak dviju zemalja. Rusija se pak oštro protivi takvom pristupu. Kao što je rekao Jevgenij Primakov, ni kopenhaški dokumenat, ni buduća povelja ne smiju sadržavati odredbe koje predviđaju napuštanje konsenzusa. 'Ako se odreknemo konsenzusa i ako budemo radili protiv volje država uvučenih u sukob, nećemo postići uspjeh u rješavanju sukoba ni u Nagorno Karabahu, ni u Abhaziji'. Osim toga, drži ruski ministar, povelja ne treba sadržavati odredbe koje bi dovele do povrede suvereniteta država 'pod izlikom da im se pomaže u ispunjenju obveza', kao ni one koje bi neizravno dovele do povlačenja crta razdvajanja putem pretjeranog isticanja prava na ulazak u vojne saveze. Tijekom rada na povelji ruski je ministar predložio da se iskoristi bogato iskustvo samog OESS-a koji, misli Jevgenij Primakov, već ima 'velik broj sporazuma na političkom, vojnom, humanitarnom i gospodarskom području koji su temelj međudržavnih odnosa'. Sve bi se to, smatraju u Rusiji, moglo proširiti na suradnju organizacija koje se bave sigurnošću. Nije se teško dosjetiti da je ovdje ponajprije riječ o NATO-u. Vjerojatno je ruski ministar tako još jednom pokušao uvjeriti partnere da je potrebno načiniti obrazac europske sigurnosti s neutralnim OESS-om, a ne Sjevernoatlantskim savezom koji, zacijelo, mora biti važan, ali ne i najvažniji čimbenik budućeg sustava. Moskva također predlaže da se primijeni načelo o međusobnom djelovanju sigurnosnih mjera, s jedne strane na sjevernoatlanstskoj, a s druge na regionalnoj razini. U tome je smislu Primakov ponovno podsjetio na nedavne prijedloge Borisa Jeljcina o davanju jamstava sigurnosti trima baltičkim zemljama bivšeg SSSR-a. O tom se pitanju otvoreno gotovo i ne raspravlja, no čini se da zanimanje za nj raste. Balti više ne odbijaju u potpunosti rusku zamisao. Tim se problemom bave sada i u Njemačkoj, i u Francuskoj, i u drugim zemljama za koje je Jeljcin predložio da se priključe sustavu jamstva sigurnosti na baltičkom području." 220307 MET dec 97