WASHINGTON, 20. prosinca (Hina) - Najveći korak unatrag na području sloboda u svijetu u protekloj je godini učinila Srbija sa skokom u popularnosti ultranacionalističke Srpske Radikalne Stranke i "njezina fašističkog vođe" Vojislava
Šešelja, ocjenila je Freedom House u godišnjem izviješću o stanju sloboda u svijetu objavljenom koncem ovog tjedna u Washingtonu.
WASHINGTON, 20. prosinca (Hina) - Najveći korak unatrag na području
sloboda u svijetu u protekloj je godini učinila Srbija sa skokom u
popularnosti ultranacionalističke Srpske Radikalne Stranke i
"njezina fašističkog vođe" Vojislava Šešelja, ocjenila je Freedom
House u godišnjem izviješću o stanju sloboda u svijetu objavljenom
koncem ovog tjedna u Washingtonu. #L#
Freedom House je nestranačka, neprofitna fondacija koju je, radi
promicanja demokracije, 1941. osnovala Eleanor Roosevelt.
Hrvatska je u izviješću svrstana u red djelomično slobodnih zemlja
sa po četiri boda u kategoriji poštivanja političkih prava i
građanskih sloboda.
U svakoj kategoriji zemlja može 'osvojiti' najviše do sedam bodova
s tim da veći broj bodova ukazuje na veće pomanjkanje prava i
sloboda.
Sve su zemlje, na osnovu bodova, rangirane u kategorije slobodnih,
djelomično slobodnih ili neslobodnih država po broju osvojenih
bodova.
U svijetu je, po ocjeni Freedom Housea, u prošloj godini bila 81
slobodna država, 57 djelomično slobodnih i 53 neslobodne.
Većina europskih država ušla je u kategoriju slobodnih država,
uključivši Sloveniju, tri buduće članice NATO-a, te Rumunjsku i
Bugarsku. Na dnu ljestvice su, među ostalima, Kina, Irak, Kuba i
Saudi Arabija sa po sedam bodova u obje kategorije. Rusija je ušla u
krug djelomično slobodnih sa tri boda za politička prava i četiri za
građanske slobode.
U grupi sa po četiri boda u obje kategorije, uz Hrvatsku su i
Albanija, Centralnoafrička Republika, Kolumbija, Jordan,
Kirgistan, Lesoto, Senegal, Tonga i Uganda.
Bosna i Hercegovina također pripada krugu djelomično slobodnih
zemalja sa po pet bodova u obje kategorije dok je Jugoslavija
okarakterizirana kao neslobodna zemlja sa po šest bodova i za
politička prava i za građanske slobode.
Među pet 'najkritičnijih' teritorija u svijetu ušli su Istočni
Timor, Kašmir, Kosovo, Tibet i Zapadna Papua.
Izviješće navodi i da su u 117 zemalja u svijetu na vlasti vlade koje
su tamo stigle izborima.
Uz Srbiju, koja vodi na listi zemalja koje su najviše nazadovale
glede sloboda, kao zabrinjavajuće pojave navode se rastući
pesimizam na Zapadu prema demokraciji, prelazak Hong Konga pod
vlast Kine što je već dovelo do ograničenja u izbornim pravima,
ponašanje Iraka na međunarodnoj sceni i pogoršanja u Africi,
naročito u Siera Leoneu i Kongo-Brazavilu u kojima su zbačene
legitimno izabrane vlasti te u Kongu (bivši Zair) gdje je
predsjednik Laurent Kabila podbacio u poštivanju elementarnih
ljudskih prava.
Najvećim dobicima za slobode u svijetu označeni su izbori u Meksiku
i Iranu, odluka o proširenju NATO-a, azijska kriza koja je
potkopala stajalište tih zemalja da "ograničavanja pojedinačnih
sloboda predstavljaju poticaj ekonomskom razvitku", te Rumunjska i
Bugarska, koje su "u 1997. učinile velike korake naprijed reformama
prema slobodnom tržištu vođenim političarima sa snažnim
demokratskim uvjerenjima".
(Hina) ps rb
202042 MET dec 97