GODIŠNJA SKUPŠTINA EUROPSKOGA POKRETA HRVATSKA

ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Na osmoj redovitoj godišnjoj skupštini Europskoga pokreta Hrvatska (EPH) danas u Zagrebu prihvaćena je odluka o registraciji EPH po Zakonu o udrugama i promjena Statuta EPH. Na tematskome dijelu skupštine EPH raspravljalo se o temi "Osam godina poslije: Hrvatska, Europa i Europski pokret Hrvatska", a pozdravni govor održao je zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader. #L# Članovi Europskoga pokreta Hrvatska na skupštini su, raspravljajući o "nedopustivo sporoj integraciji Hrvatske u euro- atlantske integracije", i to, kako je istaknuto, "zbog otežane unutarnje političke i gospodarske demokratizacije", pozvali hrvatsku javnost i vlasti, zatraživši od Hrvatskoga državnog Sabora, Vlade i Predsjednika da se odlučnije zauzmu za europsko integriranje Hrvatske. Skupštinu EPH otvorio je predsjednik Ivo Škrabalo, a nazočnima se obratio predsjednik EPH Slaven Letica. O stanju i perspektivama odnosa Republike Hrvatske i Europske unije izlagao je veleposlanik u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri EU Janko Dobrinović Vranyczany, a o pretpostavkama uključenja Hrvatske u europske integracije posebni izaslanik Europske komisije u Republici Hrvatskoj Per Vinther. Nazočni na skupštini zatim su raspravljali o djelovanju EPH za uključenje Hrvatske u euroatlantske integracije. Dr. Ivo Sanader istaknuo je kako će 1998. biti hrvatska europska godina, te da smo u ove godine uspjeli izgraditi i vratiti vjerodostojnost Hrvatske u europskoj obitelji. Sanader je kazao da će hrvatska politika biti jasna i još će se više usmjeriti prema Europskoj uniji. Kazavši kako su hrvatske vlasti s pravom zabrinute za položaj Hrvata u BiH, koji su konstitutivan narod i Hrvatska ih ima obvezu zaštititi, istaknuo je da će Hrvatska nastojati osigurati posebne odnose s Federacijom BiH. Najavio je da će u idućoj godini Hrvatska odlučnije djelovati u vanjskoj politici, posebice u pregovorima o uređenju odnosa s EU-om. Ministarstvo vanjskih poslova, kazao je, pismom će se obratiti Europskoga vijeće s molbom da realnije pristupi ocjeni Hrvatske, jer ona očekuje da joj se ponudi jasna perspektiva, kao i drugim zemljama u tranziciji. Per Vinther je istaknuo kako će se u ožujku, ako sve bude u redu sa stanjem u Hrvatskoj, odlučiti o pristupu Hrvatske PHARE-u, a da će u listopadu, ako opet sve bude u redu, početi pregovori o ugovoru o suradnji. Janko Dobrinović Vranyczany naglasio je kako ulazak Hrvatske u EU nije uvjetovan vanjsko-političkim uspjehom, već širokim rasponom uvjeta Europskoga vijeća. Ustvrdio je kako Europa ne želi pregovarati s gospodarski nerazvijenim zemljama, već s gospodarski ravnopravnima. Europski uvjeti za Hrvatsku su, po njegovim riječima, povratak srpskih izbjeglica, ispunjenje obveza u istočnoj Slavoniji, otvaranje svih carinskih prijelaza na granicama te suradnja u uspostavi i djelovanju državnih struktura i federalnih institucija u BiH. Vranyczany je istaknuo kako Hrvatska neće pristati da joj se oduzme suverenost te da će prije ili poslije postati članicom EU-a, jer joj je tamo i mjesto. Slaven Letica je istaknuo kako je neprijeporno da je Hrvatska nešto bliže Europi nego prije godinu dana, ali je od nje ipak još daleko. Po njegovu mišljenju neuspjeh europske politike u Hrvatskoj je posljedica "protueuropskog duha hrvatske vlasti, koja je krivac što Hrvatska nije predviđena za skori ulazak u EU". Letica je također kazao da Europski pokret pozdravlja proces mirne reintegracije hrvatskih područja i da izražava pohvale Vladi i svima koji su sudjelovali u tome procesu. Razvoj hrvatske države kao europske, po njegovu mišljenju, nije moguć sve dok u Hrvatskoj "postoji organizirani kriminal i korupcija te zakonska ograničenja slobode misli i izražavanja, te svaki oblik govorne neslošljivosti prema nekim udrugama". (Hina) bma gk 201749 MET dec 97