5 VJESNIK-RAZGOVOR PAULETTA-LATINOVIĆ 19-12

Ž1=VJESNIK Ž2=19. XII. 1997. Ž3=Promoviramo autonomiju onog dijela Istre koji je u sastavu Hrvatske Andrea Latinović razgovarala je s Ivanom Paulettom koji pojašnjava temeljne odrednice pokreta koji je upravo osnovan, a predstavio se objavljivanjem dokumenta 'Zemlja Istra' na Internetu. Pauletta napominje kako "nema ni govora o secesiji" i stvaranju secesionističkog pokreta u Istri, već pokret predlaže "promjenu da Hrvatska ne bude centralistička, nego organizirana po društveno-teritorijalnim jedinicama s visokom autonomijom, po uzoru na druge europske autonomije. (...) Kad smo razgovarali o autonomiji, iskristaliziralo se nekoliko težnji. Jedna je bila da se moramo riješiti Hrvatske da bismo se riješili Balkana. Druga je misao bila da pokušamo udovoljiti slovenskim težnjama prema Istri, jer ćemo tako brže ući u Europu. Treće je mišljenje bilo da se priključimo Italiji, jer smo time već dio Europe. No, velik broj ljudi bio je za samostalnost Istre, ali poslije niza konfrontacija većina nas se složila da trebamo istaknuti prihvatljivu ideju da se ne mijenjaju granice i ne rade novi lomovi u Europi, ali da promoviramo autonomiju onog dijela Istre koji je u sklopu Hrvatske", objašnjava Pauletta. Na molbu novinarke da pojasni što to znači 'riješiti se Hrvatske da bismo se riješili Balkana', kao i dio vezan uz Sloveniju i Italiju, Pauletta odgovara kako je samo rekao "ono što se može čuti na svakom koraku u Istri". Na upit novinarke što se to čuje - zahtjevi da Istra bude samostalna - odgovara: "Ne, nego da ne bude tako balkanizirana kakva je sada! Istrani ne mogu shvatiti da njihov život mora biti kondicioniran stanjem u BiH, od meteoroloških izvještaja do njihovih izbora. U našim dokumentima piše 'mi s tim ljudima nemamo puno zajedničkog, ali ono što imamo ne želimo potrošiti u sukobima'". Na primjedbu novinarke kako je sigurno svjestan da će nakon te inicijative ponovno biti optuživan da radi protiv interesa Hrvatske, Pauletta odgovara: "Koliko god su to neopravdana klevetanja, svjesni smo toga da se i dan-danas određeni broj Hrvata želi dokazati svojim bukačkim hrvatstvom, a ne razumom i dijalogom. Još uvijek naši zahtjevi nisu došli pred Sabor. Tamo će doći onda kad se postigne konsenzus građana Istre i, kao što je navedeno u dokumentima, traženja će biti mirna i staložena, ali neopoziva". Pauletta objašnjava kako su traženja - "visoka autonomija zemlje Istre", a o potpori za tu inicijativu, kaže: "Uvjereni smo da će u početku građani Istre biti na strani tog zahtjeva, ali nesumnjivo da će ga podržati i građani Hrvatske kad o njemu budu objektivno informirani. Jer, to nije inicijativa protiv Hrvatske, već prijedlog da Hrvatska bude suvremena europska država". Mogućnost da ta 'zemlja Istra' donese i svoj ustav, što se također spominje, iduće je pitanje, o čemu Pauletta kaže: "Na Zapadu ima bezbroj autonomnih jedinica koje imaju svoje ustave. On mora biti izglasan u parlamentu matične države. Te jedinice imaju svoja zakonodavstva koja nikoga ne sablažnjavaju, jer su ta zakonodavstva u sklopu zakonodavstva matičnih država". Znači li to da mu hrvatski Ustav nije dovoljno dobar, bilo je posljednje pitanje novinarke, na koje Pauletta odgovara: "Ne znači, ali očito nije dobar onome tko ga je sada mijenjao. To i dalje ostaje centralistički Ustav i arhaična forma države". 190259 MET dec 97