Ž4=NJEMAČKA
Ž1=DIE WELT
Ž2A=18. XII. 1997.
Ž3=Pojačani pritisak na Bosance
"U siječnju će u Bosni vrijediti novi zakon o državljanstvu. No, tu
odluku nije donijela svebosanska skupština već međunarodni visoki
povjerenik za civilnu obnovu Bosne Carlos Westendorp. Time je
Westendorp prvi put iskoristio nove ovlasti koje je dobio na
konferenciji o provedbi Daytonskog sporazuma, održanoj početkom
prosinca u Bonnu. Po tim ovlastima visoki predstavnik može donositi
zakone koji su predviđeni Daytonskim sporazumom, a bosanske etničke
skupine nisu se uspjele dogovoriti o njihovu prihvaćanju. U aktualnom
slučaju međunarodna zajednica pozvala je bosanske strane da do 15.
prosinca prihvate zakon o bosanskom državljanstvu koji je već davno
trebao biti prihvaćen. To se nije dogodilo jer su Srbi ustrajali na
uvrštavanju mogućnosti dvostrukoga državljanstva radi paralelnoga
stjecanja državljanstva krnje Jugoslavije. Vodstva na Palama i u
Beogradu nedavno su potpisala odgovarajući sporazum. Sukladno
odredbama zakona koji je 'usvojio' Westendorp, trenutačno samo
bosanski Hrvati mogu zatražiti drugo - hrvatsko - državljanstvo.
Bosanski Srbi morat će čekati svoje druge jugoslavenske putovnice dok
Jugoslavija i Bosna i Hercegovina ne uspostave punopravne diplomatske
odnose. I bosanski Muslimani mogu relativno jednostavno dobiti
hrvatsko državljanstvo. Hrvatske vlasti zahtijevaju od Muslimana samo
izjavu pod prisegom da se smatraju Hrvatima. Nagrada je putovnica
pomoću koje će lakše probiti izolaciju muslimanskih područja nego samo
pomoću bosanskih dokumenata.
Westendorp smatra svoje nove ovlasti odlučujućim instrumentom u
provođenju daytonskih odredaba. Dosad su sve strane blokirale
donošenje ključnih zakona, potrebnih za izgradnju djelotvorne bosanske
države i ta bi se praksa sada trebala prekinuti. Sljedeće godine
Westendorp namjerava upotrijebiti svoje nove ovlasti kako bi Bosna
dobila bar vanjske atribute normalne države. Osim državljanstva, ti
atributi obuhvaćaju u prvom redu jedinstvenu valutu. Nužnu vojnu
potporu Westendorpovoj novoj politici trebala bi pružiti mirovna
postrojba SFOR pod NATO-ovim vodstvom - i nova misija koja će startati
sredinom 1998., a u NATO-ovim je krugovima već prozvana 'DFOR'
(deterrence force).
Spremnost zemalja sudionica u SFOR-u da i nakon 20. lipnja 1998.
ostanu aktivne u Bosni povećala se. To se pokazalo jučer na zasjedanju
Vijeća euro-atlantskog partnerstva u Bruxellesu u kojem su zastupljene
ukupno 44 zemlje. Nakon sastanka američke ministrice vanjskih poslova
Madeleine Albright i njezina ruskog kolege Jevgenija Primakova jučer
ujutro Rusi su također očitovali spremnost da produlje angažman svojih
1500 vojnika u Bosni. Slažu se također da novu operaciju vodi NATO.
'Vojna nazočnost u Bosni bit će nastavljena i Rusija će sudjelovati u
njoj', ponovio je Primakov jučer na završetku zasjedanja Vijeća NATO-a
i Rusije. Uoči sastanka u Bruxellesu ruska je strana isticala da bi
nasljednu misiju SFOR-a trebalo prepustiti OESS-u", izvješćuju Boris
Kalnoky i Andreas Middel.
190258 MET dec 97
Talijanska premijerka Meloni prisustvovat će Trumpovoj inauguraciji
Najava događaja - svijet - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - fotografije - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - kultura - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - sport - za subotu, 18. siječnja
Euroliga: Baskonia svladala Panathinaikos, pet koševa Šamanića
Ligue 1: Preokret i pobjeda Lillea protiv Nice
Premijera predstave "Pir malograđana" Gradskog kazališta "Zorin dom"
Reakcije stranaka na videosnimku ministra Dabre, traže ostavku