BBC-TISAK 17. PROSINCA 1997. SRIJEDA

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=17. XII. 1997. Ž7=Pregled tiska Današnji 'The Guardian' izvješćuje o zasjedanju ministara obrane zemalja članica NATO-a u Bruxellesu koji raspravljaju o produžetku vojne međunarodne nazočnosti u Bosni. Ministri su jučer počeli zacrtavati plan kojim bi se dugoročnije vojno obvezali u Bosni uz smanjen broj vojnika koji bi tamo ostali na neodređeno vrijeme, piše 'The Guardian', ali američka državna tajnica Madelaine Albright upozorila je da SAD, da bi ostale na toj liniji, očekuju od europskih saveznika da učine mnogo, mnogo više. Svejedno, osim izgradnje dodatne sudnice za međunarodni sud za ratne zločine u Haagu, nije bilo ni spomena o odlučnosti da se uhite ratni zločinci niti da se natjera Francuska da izvede uhidbe u području Bosne koju nadziru njezini vojnici. Nove, brojčano smanjene snage sastojale bi se od manje od 20 tisuća vojnika. Bile bi raspoređene bez određenoga vremenskoga roka, a njihova uspješnost bi se razmatrala svakih šest mjeseci. Čini se sada vjerojatnim da će se misija NATO-a u Bosni produžiti i u sljedeće tisućljeće. Plan također uključuje brisanje granica između područja koje nadziru pojedine nacije, stavljajući time britanske, francuske i pripadnike mirovnih snaga drugih zemalja pod američko vojno zapovjedništvo. Brisanje ovih nacionalnih područja odgovornosti riješilo bi sukob između Francuske i glavne tužiteljice suda za ratne zločine u Haagu Louise Arbour. Kanadska sutkinja izjavila je kako je francuski sektor postao sigurno područje za ratne zločince, izvješćuje iz Bruxellesa 'The Guardianov' novinar Martin Walker. 'The Times' je danas objavio velik tekst svog komentatora Simona Jenkinsa u kojem on dovodi u pitanje nazočnost britanskih postrojba u BiH, a motiviran objavljivanjem izvješća za obranu zastupničkoga doma britanskoga parlamenta koji preporuča i dalju nazočnost britanskih vojnika u BiH. Uspoređujući Bosnu sa Sjevernom Irskom, novinar podsjeća kako će se ovoga tjedna navršiti godina dana od prekoračenja prvoga vremenskog roka kada su se međunarodne snage trebale povući iz Bosne, u prosincu 1996. Očekuje se da će vlada uskoro objaviti prekoračenje drugoga roka koji istječe u lipnju sljedeće godine, piše 'The Timesov' komentator. Tako se predviđa u izvješću odbora za obranu britanskoga parlamenta. U izvješću se navodi kako bi snage tamo trebale ostati zauvijek ili to barem tako zvuči. Britanija sada ima 5300 vojnika na Balkanu, polovicu od toga koliko ih ima u Sjevernoj Irskoj, što porezne obveznike stoji 243 milijuna funta godišnje. Kada je tadašnji ministar vanjskih poslova Douglas Hurd poslao prvih tisuću vojnika g. 1992., obećao je da će njihova misija biti ograničena na praćenje humanitarnih konvoja. Godinu dana kasnije broj vojnika je porastao na 2500. Bosna postaje britanska druga Sjeverna Irska. Tamo je vojna intervencija kao potpora civilnim vlastima trebala biti strogo privremena. To je bilo prije četvrt stoljeća. Vojnici ili barem njihovi učitelji dokazali su se kao loši politički znanstvenici. Ideja povlačenja postala je nezamisliva. Vjerujući da su oni jedini sposobni spriječiti krvoproliće, britanski političari razvili su mentalni sklop u kojem je vječita izravna uprava jedina opcija, piše novinar. 'The Timesov' komentator u istom tekstu tvrdi kako iz izvješća odbora za obranu može izvući samo dva zaključka. Prvi je da su tzv. stabilizacijske snage SFOR-a, koji čini 36 tisuća stranih vojnika, u Bosni postale dobro ukopana kolonijalna sila. Sva građanska disciplina uzdaje se u njihovu nazočnost. SFOR se zadužio da vodi brigu o policiji, javnoj upravi, čak medijskoj cenzuri. Prošle je jeseni SFOR zauzeo televizijsku postaju kako bi ustrajao na poštenom izvješćivanju o djelatnostima UN-a dok je u stvarnosti to zapravo učinio da bi podržao jednu stranu na izborima u republici srpskoj. Drugi je zaključak koji izvlači 'The Timesov' komentator da se, kao rezultat ovisnosti Bosne o međunarodnoj nazočnosti, povlačenje snaga nikad zapravo i ne može razmatrati. Predsjednik Clinton, primjerice, bio je obećao da će njegovi momci biti kod kuće za Božić 1996. Odbor za obranu britanskoga parlamenta sada naznačuje da bi umjesto da se određuje kratkoročni vremenski rok vlada trebala predložiti da britanski vojnici tamo ostanu tri godine. Do onda svi bi mogli zaboraviti na vremenske rokove, a naši momci tamo mogu biti u misiji dobre volje zauvijek. Ja vjerujem da se britanske vojnike ne bi trebalo slati u inozemstvo bez jasnoga vojnog cilja i određenoga interesa. Unatoč mnogim riječima o regionalnoj sigurnosti, snage su u Bosnu otišle da bi štitile humanitarne konvoje. To je bio humanitarni interes, ali ne onaj o nacionalnoj sigurnosti. To jesu li konvoji spasili više života no što su koštali, jer su često završavali u krivim rukama, upitno je. Ono što je neprijeporno jest da je američki pritisak uvukao snage upravo u nešto za što su se prije bile zaklinjale da će izbjegavati. Ako bude po volji odbora za obranu, vojnici će tamo ostati zauvijek, piše komentator 'The Timesa' Simon Jenkins. Prvi zimski snjegovi zameli su jučer Balkan, piše 'The Times'. U većini glavnih gradova u tom području temperature su pale ispod ništice uz kaotične uvjete za vožnju. Uz ceste se moglo vidjeti mnoštvo neuobičajenih nezgoda s ostarjelim vozilima tipa yugo i zastava koji su posebice patili od hladnoga vremena. Najviše snijega bilo je na potezu istok-zapad, koji se proteže od Vukovara i Osijeka do Banje Luke. Da bi sve još više bilo ironično, snježne padaline stigle su prekasno da bi spasile skijašku priredbu kod Sarajeva koju je organizirao talijanski skijaš Alberto Tomba. On je sljedećega tjedna želio odskijati slalom mira na stazi očišćenoj od mina, ali je to otkazao zbog pretoploga vremena. Sarajlije će se sada morati zabavljati samo neočekivanim posjetom američkoga predsjednika Clintona, piše Tom Walker u 'The Timesu'. Isti novinar izvješćuje i o hrvatskoj teniskoj zvijezdi Goranu Ivaniševiću te nemilosti u kojoj se nalazi kod hrvatskih vlasti. Športska opsjednutost hrvatskog ostarjelog autokratskog vladara dostignula je nove razine iracionalnosti, piše Tom Walker u tekstu naslovljenom 'Ivaniševićeva karijera u opasnosti zbog pogrešnog servisa'. Franjo Tuđman naznačio je da bi se njegove razmirice s Goranom Ivaniševićem moglo zaliječiti samo ako Ivanišević pristane na teniski dvoboj s njime na njegovu privatnom terenu. Ivanišević je to odbio. Stanovnici Hrvatske inače uvelike negoduju zbog ustrajanja predsjednika Tuđmana da se svaka športska manifestacija upregne u kola nacionalizma. Nigdje antipatija nije tako jaka kao na tribinama Croatie iz Zagreba, bivšega Dinama kojemu je ime promijenio predsjednik Tuđman. Otpor protiv njega toliko ga je razljutio da je zabranio Dinamove plavo-bijele šalove i zastave oko igrališta. Ivaniševićev pad u nemilost zbio se kada se odpro Tuđmanovu planu da preuzme njegov projekt hrvatskoga teniskog prvenstva na zatvorenim terenima te sada dostignula razinu kada mu se karijera našla u opasnosti. Tuđman je odigrao svoj adut, dajući do znanja Ivaniševiću kako neće biti izuzet od služenja vojnog roka. Ivanišević je pak preselio prvenstvo u svoj rodni Split gdje je politički otpor Tuđmanu najjači te se povukao iz hrvatske reprezentacije Davis kupa. Ivanišević je nedavno otvorio srce u 'Globusu' gdje je ispričao kroz kakve je teške trenutke prolazio kao nacionalni idol koji je putovao po svijetu dok je promatrao svoje sunarodnjake kako pate u ratu. Znam da su mnogi poginuli i da sam i ja mogao ići u rat. Iskreno, dobio bih metak u glavu za dvije minute i čemu to. Vjerujem da sam promicao državu i učinio više nego što bih učinio da sam otišao u rat, navodi 'The Times' riječi Gorana Ivaniševića. Ž5=(BBC) 180145 MET dec 97