ITALIJA - LA REPUBBLICA - TISAK - 16. XII.

Ž4=ITALIJA Ž1=LA REPUBBLICA Ž2A=16. XII. 1997. Ž3=Tisak pod paljbom "U političkom svijetu puše stanovit prjeziran vjetar prema novinarima. Povremeno se pojavljuju tendencije zastrašivanja, eksplozije agresivnosti od stranačkih vođa, obračuni sa 'zločestim novinarima'. Kao da je ideal politike imati poslušne ili inertne masovne medije. Zaboravlja se da je slobodni tisak rođen u Engleskoj s rođenjem slobodnog parlamenta. Amerikanci su, hrabri branitelji prvog amandmana koji zabranjuje bilo kakvo gušenje informacija, izmislili izričaj da obaviješteni tisak mora biti pas čuvar demokracije. To je dobra definicija. Zadnjih mjeseci je talijanski parlament načeo zakone o informiranju a da nijednom povjerenstvu zakonodavca nije palo na pamet da organizira razgovor sa slobodno izabranim zastupnicima novinarstva. Razgovara se sa svima - od trgovaca do mljekarske udruge - i čini se da samo za tisak vrijedi iskušenje da se intervenira s autoritetom. To je način koji izaziva ponešto sumnje. Novinari koji se večeras sastaju u Rimu na sjednici federacije tiska da bi analizirali odnos između novinarstva i vlasti, imat će stoga prilično toga za raspravu. U senatu se raspravlja o nacrtu zakona o novinarima koji bi - ako ne bude popravljen - mogao novinarsko zanimanje učiniti službeničkim. No osim svega, na snazi je već takozvani zakon o privatnosti koji je na vrlo brzoplet način u biti izjednačio masovne medije s administracijom (s 'bankama podataka') kod kojih su registrirani osobni podaci koji se s pravom ne mogu dati drugima bez pristanka onog o komu se radi. Činjenica je da masovni mediji nemaju ništa sa središtima koja skladište 'podatke'. Tisak se bavi vijestima, priopćava činjenice od općeg interesa, čak bi se po svojoj prirodi morao baviti svim onim što uključuje osobe, događaje i pojedinosti važne za građane. Apsurdno je zahtijevati da novinar u svom informativnom radu traži dopuštenje od onog o komu govori. I u slučaju informacija koje se odnose na zdravlje ne može se na istu razinu postaviti privatnog građanina i javnu osobu čija sudbina utječe na milijune ljudi. Ukratko, nitko ne može zahtijevati od novinara da traže pismeni pristanak osobe o kojoj je riječ (kako bi neki htjeli na temelju zakona o privatnosti), kada se radi o izvještavanju o zdravlju Jeljcina, Pape ili nekog drugog vođe. (...) Novinari ipak ne mogu zaboraviti da uz prava imaju i odgovarajuće dužnosti. Idućih će mjeseci biti dakle sve aktualnija potreba da se razjasne njihove zadaće" - piše u listu. 170159 MET dec 97