RIM, 16. prosinca (AR) - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je u povodu dolaska talijanskog predsjednika Oscara Luigija Scalfara u državni posjet Hrvatskoj u ekskluzivnom intervjuu za list "Coriere della Sera" istaknuo da je
Italija za Hrvatsku najvažnija zemlja članica EU. "Hrvatska je vezana uz Italiju više nego uz ostale zemlje, zbog povijesnih, kulturnih i sadašnjih geopolitičkih razloga", rekao je dr. Tuđman te podsjetio da je talijanski predsjednik Francesco Cossiga bio prvi državni čelnik koji je 1992. posjetio neovisnu Hrvatsku.
RIM, 16. prosinca (AR) - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je u
povodu dolaska talijanskog predsjednika Oscara Luigija Scalfara u
državni posjet Hrvatskoj u ekskluzivnom intervjuu za list "Coriere
della Sera" istaknuo da je Italija za Hrvatsku najvažnija zemlja
članica EU. "Hrvatska je vezana uz Italiju više nego uz ostale
zemlje, zbog povijesnih, kulturnih i sadašnjih geopolitičkih
razloga", rekao je dr. Tuđman te podsjetio da je talijanski
predsjednik Francesco Cossiga bio prvi državni čelnik koji je 1992.
posjetio neovisnu Hrvatsku.#L#
Bilo je trenutaka nesuglasja, ali posjet predsjednika Scalfara će
"pridonijeti da se prevladaju problemi i da se postave temelji za
čvrsto prijateljstvo i suradnju u okviru demokratske Europe",
rekao je dr. Tuđman u razgovoru koji talijanski dnevnik objavljuje
u broju od utorka.
Na pitanje novinara lista "Corriere della Sera", Massima Nave, jesu
li opravdane neke kritike Hrvatskoj u vezi njezina demokratskog
razvitka, predsjednik Tuđman je odgovorio da je Hrvatska uvijek
bila dijelom europske i sredozemne kulture.
Proteklih je godina, podsjetio je predsjednik Tuđman, "bez obzira
na srpsku i jugokomunističku agresiju, bez obzira na patnje i užase
rata i naših 20.000 poginulih i 500.000 ranjenih, bez obzirana na
okupaciju dijela zemlje i pola milijuna izbjeglica, Hrvatska više
od ostalih postkomunističkih država razvila demokratske
institucije".
"Od 1990. do danas održali smo sedam izbora. Našli smo se u
izvanretnim prilikama, a ipak smo održali legalitet i stabilnost
države. Dovoljno je usporediti razlike razvitka u Srbiji,
Albaniji, Bugarskoj... Kritike su djelomično opravdane, ali pitam
se koja zemlja ne bi mogla doživjeti slične kritike, uključujući tu
Italiju i SAD. Glede manjina Hrvatska je uskladila svoje zakone s
najvišim načelima ljudskih i etničkih prava. U Europi postoje
zemlje koje ne priznaju prava manjina. Mnoge kritike dolaze iz
krugova koji još danas ne prihvaćaju ideju o jednoj suverenoj,
slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj", kazao je dr. Tuđman.
Novinar "Corriere della Sera" zanimao se za ocjenu dr. Tuđmana o
pitanju jesu li Slovenija i Hrvatska prerano međunarodno priznate,
na što je hrvatski predsjednik odgovorio da je priznanje stiglo
prekasno i da bi se mnoge žrtve izbjegle da je međunarodna zajednica
na vrijeme shvatila što se događa.
"Hrvatska nije htjela rat i uvijek je nastojala riješiti krizu
pregovorima. Predložio sam 1990. stvaranje konfederacije država,
slično skandinavskom modelu, koji sam objasnio prije 20 godina u
mojim knjigama. Prevladala su oni koji su podržavali
jugokomunističku ideju i srpski ekpanzionizam. Tada je došlo do
agresije na Hrvatsku", objasnio je predsjednik Tuđman.
Talijanski je novinar upitao i o sastancima hrvatskoga
predsjednika sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom
Miloševićem, podsjećajući na nagađanja o navodnim tajnim
razgovorima i planovima za podjelu BiH.
Predsjednik Tuđman je odgovorio da se s Miloševićem a kasnije i s
predsjednikom predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem sastao
tijekom 1991. upravo zato da se izbjegnu sukobi u BiH i zaštiti
hrvatsko stanovništvo koje je bilo najugroženije.
Naglasivši da nije postojao nikakav plan o podjeli BiH, predsjednik
Tuđman je na upit novinara "Corriere della Sera" komentirao i
navodnu "londonsku skicu" diobe BiH.
"Radi se o provokaciji jednog visokog diplomata koji odražava
prosrpska stajališta pojedinih krugova na zapadu", rekao je dr.
Tuđman. "Skica odražava strategijska razmatranja NATO-a o
problemima koji su se pojavljivali, o sukobu civilizacija. To nisu
naše ideje ni ambicije", dodao je.
Na pitanje o odnosima Hrvatske s Hrvatima u BiH, dr. Tuđman je rekao
da je "hrvatska Hercegovina povijesno dijelom hrvatskog
nacionalnog korpusa. Hrvati u Bosni su uvijek bili ugroženi kao
manjina, kako od strane Srba tako i od strane Muslimana. Hrvatska ih
je branila. Iz povijesnih razloga najprihvatljiviji prijedlog je
bila 'labava unija" triju naroda prema Vance-Owenovu planu - neka
vrsta Beneluxa. Ali, ni Europa ni SAD nisu htjeli da se stvori
entitet u kojem bi bili samo Muslimani, jer bi to moglo omogućiti
islamsko širenje. Zbog toga smo prihvatili hrvatsko-mulsimansku
Federaciju, ali uz uvjet da opstanu veze s Hrvatskom. U suprotnome
bi hrvatska manjina bila islamizirana. Danas je u Bosni u izgradnji
174 džamija, dok su katoličke crkve srušene i samo se tri
obnavljaju. Postoji jasna želja da se zemlja islamizira",
odgovorio je dr. Tuđman.
Hrvatski je predsjednik potvrdio ustrajno djelovanje Hrvatske na
potpunoj provedbi Daytonskih sporazuma, ali i ocijenio da
prisutnost NATO-a u BiH ne može biti trajno riješenje, već je
potrebno pronaći političko za koje su temelj washingtonski i
daytonski sporazumi koji moraju biti u cijelosti provedeni.
(Hina) st fp
161425 MET dec 97