BRNO, 16. prosinca (Hina) - Politička kriza u Češkoj, izazvana padom vlade radi skandala glede financiranja Građanske demokratske stranke (ODS) Vaclava Klausa, najsnažnije stranke dosadašnje vladajuće koalicije desnog centra, ostaje i
dalje nerazriješena. Glavna pitanja koja se u svezi s time postavljaju jesu: hoće li ODS stupiti u novu vladu (predsjednik Vaclav Havel opunomoćio je vođu demokršćana i još uvijek aktualnoga potpredsjednika vlade Josefa Luxa voditi razgovore o sastavu novoga kabineta), kakav će biti njen mandat te tko će biti novi premijer.
BRNO, 16. prosinca (Hina) - Politička kriza u Češkoj, izazvana
padom vlade radi skandala glede financiranja Građanske demokratske
stranke (ODS) Vaclava Klausa, najsnažnije stranke dosadašnje
vladajuće koalicije desnog centra, ostaje i dalje nerazriješena.
Glavna pitanja koja se u svezi s time postavljaju jesu: hoće li ODS
stupiti u novu vladu (predsjednik Vaclav Havel opunomoćio je vođu
demokršćana i još uvijek aktualnoga potpredsjednika vlade Josefa
Luxa voditi razgovore o sastavu novoga kabineta), kakav će biti
njen mandat te tko će biti novi premijer.#L#
Izvanredni kongres ODS, održan prošloga vikenda, donio je potpunu
prevagu Vaclava Klausa nad njegovim protivnicima iz prijašnjega
čelništva stranke. Klaus je uvjerljivo pobijedio svoga
protukandidata na mjesto predsjednika stranke Jana Rumla, u novo
vodstvo nije izabran niti jedan od Klausovih oponenata, dok je
istovremeno dužnost potpredsjednika stranke preuzelo četvoro
njegovih privrženika. Većina komentatora slaže se da je tako
složeno novo vodstvo ODS odlučno učiniti sve kako bi što prije i što
učinkovitije zataškalo aferu glede sumnjivoga financiranja
stranke, a posebice daljnju unutarstranačku istragu o postojanju
ili nepostojanju navodnoga tajnoga računa ODS u Švicarskoj.
Klaus i njegovi istomišljenici nisu trenutačno pretjerano
zainteresirani za ulazak u novu vladu i zalažu se za odlazak svoje
stranke u oporbu. Sudjelovanje ODS u novoj, najvjerojatnije
prijelaznoj vladi koja bi trebala pripraviti prijevremene izbore
očigledno ne žele ni predsjednik Havel niti Luxovi kršćanski
demokrati (KDU-ČSL), a prema svemu sudeći ni najmanja koalicijska
stranka, Građanska demokratska alijansa (ODA). Te dvije stranke
spremaju se napraviti manjinski kabinet u koji će ponovo delegirati
svojih osam ministara iz prethodne vlade, dok bi na mjesta osmorice
ODS-ovih članova vladina kabineta trebale biti izabrane
izvanstranačke osobe. Ta bi privremena vlada mogla dobiti podršku
najveće oporbene stranke, socijaldemokrata, a podrži li je i barem
dio zastupnika ODS u parlamentu, imala bi dovoljnu čvrstinu vladati
do prijevremenih izobra, planiranih najvjerojatnije za krj
proljeća ili početak ljeta slijedeće godine.
Tko će, međutim, biti na čelu nove češke vlade, ostaje i dalje
nejasno. Sigurno je da to neće biti niti Josef Lux niti predsjednik
ODA Jiri Skalicky, budući da je postignut koncenzus o tome da bi
novi ministarski predsjednik trebao biti nestranačka osoba. Vrlo
ozbiljnim kandidatom doimao se današnji ministar vanjskih poslova
Jaroslav Šedivy (stupio je u Klausovu vladu prije mjesec i pol dana
kao predstavnik ODS, iako formalno nije bio u dotičnoj stranci), no
kako je on tu dužnost odbio, "u igri" ostaju, čini se, tri daljnja
kandidata: guverner Narodne banke Josef Toškovsk-, poznati
gospodarski stručnjak Jan Švejnar i negdašnja predsjednica češkoga
parlamenta iz vremena češko-slovačke federacije Dagmar Burešova.
Analitičari se slažu u ocjeni da bi najbolje rješenje bilo izbor
Tošovskoga (vrlo je ugledan financijski ekspert, mnogi ga vide kao
budućega najozbiljnijega kadidata za nasljednika Vaclava Havela na
dužnosti češkoga predsjednika), dok su dosta skeptični u pogledu
šansi Dagmar Burešove. Bude li, međutim, za premijera izabran Jan
Švejnar, bit će to svojevrsni paradoks, budući da je on, iako Čeh,
državljanin SAD kamo je prije petnaestak godina emigrirao te će
vjerojatno morati naknadno tražiti povrat u državljanstvo svoje
stare domovine.
Kako bilo da bilo, Češku iduće godine nesumnjivo čekaju
prijevremeni izbori u kojima bi temeljem svih do sada poznatih
rezultata ispitivanja javnoga mišljenja, trebala pobijediti Češka
socijal-demokratska stranka (ČSSD), predvođena aktualnim
predsjednikom Zastupničkoga doma Parlamenta Milošem Zemanom.
Ankete joj daju tridesetak posto biračkih glasova pa bi u koaliciji
s Luxovom KDU-ČSL (njene glasačke preferencije kreću se između 10 i
15 posto) te uz vjerojatnu podršku od strane komunista (u ovome bi
trenutku dobili cca 10 posto glasova) mogla oformiti relativno
snažnu vladu koja bi s uspjehom nastavila razgovore o ulasku Češke u
NATO i Europsku uniju.
(Hina) zsta sb
161056 MET dec 97