THE WASH. POST, 15. XII., CLINTON

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE WASHINGTON POST Ž2=15. XII. 1997. Ž3=Clinton planira posjetiti vojnike u Bosni "Predsjednik Clinton odlučio je sljedećega tjedna otputovati u Bosnu kako bi unio malo blagdanskog veselja među američke mirovne snage u području te podcrtao ono što smatra potrebom produžene američke nazočnost radi dovršavanja obnove ratom razorene zemlje, rekli su jučer dužnosnici. Clinton će vjerojatno u nedjelju navečer ili sljedeće večeri krenuti iz Washingtona te će posjetiti Sarajevo i glavnu bazu američkih vojske, Tuzlu. Predsjednik će se u području zadržati 12 do 14 sati, kažu dužnosnici, a pojedinosti posjeta još se razrađuju", piše Peter Baker. Predsjednik u doba blagdana tradicionalno posjećuje vojno osoblje, a pomoćnici smatraju da vojnici u Bosni služe pod ograničavajućim pravilima te sigurnosnim rizikom, za koje im treba odati priznanje i pružiti moralni poticaj. No put će služiti i za pokazivanje Clintonova uspjeha u vanjskoj politici, dok on kod kuće pokušava dokazati da bi američki vojnici morali ostati u Bosni poslije utvrđenog roka povlačenja u lipnju 1998. 'To je prilika da se istakne ono što se čini te da ljudi shvate da smo zaista učinili nešto u području', izjavio je viši vladin dužnosnik koji je želio ostati anoniman. 'Važno je da ljudi vide što je američko vodstvo donijelo.' Predsjednik poduzimlje posjet u kritičnom trenutku. Europske vođe vrše pritisak na Washington, u želji da Amerika ostane dio savezničkih mirovnih snaga nakon sljedećega ljeta te su zaprijetile da će povući svoje snage učine li to Sjedinjene Države. Takvo bi povlačenje moglo voditi slomu krhke stabilnosti stvorene u zadnje dvije godine. Zapadni dužnosnici vjeruju da bi se u tom slučaju mogao obnoviti etnički rat, koji je bjesnio područjem od 1992. do 1995. Clinton i mnogi njegovi viši savjetnici čine se naklonjeni ostanku te su kod kongresnih vođa počeli graditi političke temelje za produžetak misije. Iako nije donesena službena odluka, ministrica vanjskih poslova Madeleine K. Albright izjavila je da se 'konsenzus' za nastavak američke vojne nazočnosti 'razvija'. No članovi vlade međusobno raspravljaju kakvog bi oblika trebala biti ta nazočnost i treba li smanjiti američke snage, koje čine oko 8.000 od više od 30.000 inozemnih vojnika. Nakon što mu je nedavno predočeno niz mogućnosti, Clinton je zaključio da su one previše ograničene te je svoje političke savjetnike za vanjsku politiku uputio da razmotre širi spektar scenarija. Vlada bi željela smanjiti veličinu američkog kontingenta, ali je pritom oprezna, kako joj ne bi ostalo premalo vojnika za izvršenje zadataka. Da bi obnovljenu američku misiju učinio politički prihvatljivijom kod kuće, ministar obrane William Cohen zatražio je za nedavna razgovora u Bruxellesu od europskih saveznica da više pridonesu misiji, pa tako i pri financiranju i uvježbavanju mjesnih policijskih snaga. Kakva će biti struktura novih operacija te određenje njezinih ciljeva bit će važno pri osvajanju kongresne potpore misiji. Republikanske su vođe već pokušale zakonskim mjerama prisiliti Clintona da ustraje na svom obećanju o povlačenju te su sklone skeptičnom stajalištu prema svakoj daljnjoj misiji. Clinton je prošli tjedan donio odluku o nastavku misije, kažu viši dužnosnici koji sudjeluju u planiranju. Dok su njegovi pomoćnici razmatrali koju bi vojnu postrojbu Predsjednik trebao posjetiti ovog Božića, u jednom su trenutku planirali da to bude domaća baza na Jugu, dok netko nije predložio Bosnu. Predsjednik je spremno prihvatio tu zamisao. Iako je domaća politika tu imala udjela, dužnosnici tvrde da je primarni pokretač bila želja da se osokole snage koje daleko od kuće u vrijeme blagdana obavljaju težak zadatak. Jedan je pomoćnik rekao da je Clinton prošle godine gotovo otišao u Bosnu, ali to nije bilo moguće zbog logističkih problema. Predsjednik je već jednom posjetio Bosnu, u siječnju 1996., prilikom prvih postavljanja američkih snaga u području. (...) Bude li sve išlo prema planu, Clinton će se sastati s predsjednicom bosanskih Srba Biljanom Plavšić i drugim mjesnim vođama, iako ne i sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, izjavio je dužnosnik koji sudjeluje u pripremama. Iako je predsjednica bosanskih Srba čvrstorukaški usmjerena, Zapad ju je prihvatio u njezinoj unutrašnjoj borbi za moć s bivšim vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, koji je optužen za ratne zločine te predstavlja veliku zapreku savezničkim pokušajima obnavljanja političke i gospodarske strukture u Bosni.(...)" 160150 MET dec 97