MILO O ODNOSIMA S RH I STANJU U ALBANIJI

ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Svoje strateške ciljeve - suverenitet, demokraciju i ujedinjavanje s Europom - nova albanska vlada namjerava ostvarivati kroz dobre odnose s članicama Europske unije, posebice kroz "iznimno dobru suradnju s dvjema od njih - Italijom i Grčkom", no ona "neće pristati ni na kakav protektorat", rekao je albanski ministar vanjskih poslova Paskal Milo u današnjem razgovoru s predsjednikom Hrvatskoga državnog sabora akademikom Vlatkom Pavletićem. #L# Uoči sastanka s akademikom Pavletićem, albanski ministar vanjskih poslova koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj vodio je službene razgovore sa svojim domaćinom - potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova dr. Matom Granićem, a primio ga je i predsjednik Vlade mr. Zlatko Mateša. Ocijenivši da je "Albanija faktor mira na Balkanu i u široj regiji", akademik Pavletić je izrazio "zadovoljstvo zbog njezina izlaska iz krize", dodajući kako se nada da će nova vlada u Tirani "prihvatiti sve sporazume i ugovore potpisane s Hrvatskom i s njom zadržati dobre odnose". Najavljujući da će uskoro u posjet Hrvatskomu državnom saboru pozvati najviše izaslanstvo albanskog parlamenta, Pavletić je ocijenio da između dviju zemalja nema nikavih zapreka za daljnje povećanje suradnje na gospodarskom, političkom, znanstvenom i kulturnom planu. On je također kazao da Hrvatska inzistira na pravednom rješavanju kosovskog problema te da oko 10.000 Albanaca koji žive u Hrvatskoj uživaju podršku i ugled kao njezini marljivi i poduzetni stanovnici. U razgovoru s predsjednikom Sabora, koji je, na zadovoljstvo visokog gosta iz Albanije, bio vremenski i sadržajno širi od prethodnih, akademik Pavletić je pokazao zanimanje za prošlotjedno izražavanje spremnosti Tirane za stvaranje "posebnog partnerstva s Italijom u cilju bržeg izlaska iz krize". Rekavši da je njegova vlada zainteresirana za "izuzetno dobru suradnju s Italijom, ali i Grčkom", Milo je naglasio kako je ona isto tako "svjesna geostrateškog položaja zemlje i povijesnih želja nekih susjeda prema njoj" pa "neće pristati ni na kakav protektorat". "Na kraju 20. stoljeća, kada se cijela Europa ujedinjuje, nema mjesta klasičnom protektoratu", dodao je albanski ministar. "Osim težnje za europskim integracijama, mi ne namjeravamo ući ni u kakve balkanske integracije i ne podupiremo stvaranje ni okomite ni vodoravne 'osovine' u regiji", također je istaknuo Milo. Govoreći o stanju u Albaniji, ministar Milo je kazao kako je "njegova vlada preuzela vlast u trenucima kada je u pitanju bila i sama opstojnost zemlje" te da je od tada proteklo "pet teških mjeseci" posvećenih stabilizaciji stanja. Nastojimo obnoviti red, rad državnih instutucija i djelovanje mehanizama tržišnog gospodarstva te postići političku i socijalnu ravnotežu, rekao je Milo, ističući da se albanska vlada pritom susreće s mnogim teškoćama, ponajprije s "vrlo teškim gospodarskim stanjem". Unatoč tome, po njegovim su riječima, "stečeni uvjeti da se u Albaniji konsolidira proces demokratizacije". Glede kosovskog pitanja, Milo je zahvalio svojem sugovorniku na potpori koju Hrvatska opetovano izražava ostvarivanju prava kosovskih Albanaca te na potpori Albancima u Hrvatskoj. Rješenju kosovskog problema nova albanska vlada pristupa znatno fleksibilnije od dugo godina uvriježene tvrdokornosti na relaciji Tirana-Beograd. Tirana se zauzima za dijalog, iz čega se, po albanskim izvorima, može iščitati i utjecaj Atene. To se, po istim izvorima, odražava i na poboljšanje bilateralnih odnosa Tirane i Atene te na poboljašnje položaja albanskih radnika u Grčkoj. Kao jedno do obilježja općenito promijenjene politike nove albanske vlade, Paskal Milo je istaknuo i činjenicu nesudjelovanja na prošlotjednom sastanku na vrhu Organizacije islamske konferencije (OIC) u Teheranu, koji prijašnja vlada ne bi propustila, dodajući kako zbog toga u Albaniji nije bilo negativnih reakcija. (Hina) dh sb 151625 MET dec 97