ZAGREB, 13. prosinca (Hina - Nataša Barac) - Sadašnji pokušaji da se bar djelomično ispravi polustoljetna nepravda prema žrtvama nacističkih progona tijekom Drugog svjetskog rata i nastojanja da se opljačkanima ili njihovim
nasljednicima, većinom Židovima, vrati oteto zlato, mogli bi svoj uspjeh zahvaliti bečkom trgovcu i preživjelom logorašu koncentracijskog logora Buchenwald, Herbertu Herzogu, koji je godinama slijedio tragove zlata kojeg je njemački Treći Reich kupio ili oteo.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina - Nataša Barac) - Sadašnji pokušaji da se
bar djelomično ispravi polustoljetna nepravda prema žrtvama
nacističkih progona tijekom Drugog svjetskog rata i nastojanja da
se opljačkanima ili njihovim nasljednicima, većinom Židovima,
vrati oteto zlato, mogli bi svoj uspjeh zahvaliti bečkom trgovcu i
preživjelom logorašu koncentracijskog logora Buchenwald,
Herbertu Herzogu, koji je godinama slijedio tragove zlata kojeg je
njemački Treći Reich kupio ili oteo.#L#
Saveznici su tvrdili da se porijeklo nacističkog zlata više ne može
pouzdano rekonsturirati iako su, u stvarnosti, to još 1945/46.
godine napravili američki financijski stručnjaci uz pomoć
nekadašnjeg dužnosnika njemačke Reichsbanke, Alberta Thomsa.
Sam Herzog je rezultate svojih istraživanja 1957. pretvorio u
dokumentaciju, koja se danas nalazi u povijesnom arhivu njemačke
Bundesbanke. Te je dokumente u proljeće 1997. pronašao njemački
sociolog Hersch Fischler. Herzgova udovica je 24. studenoga ove
godine u Beču predala Fischleru, austrijskoj povjesničarki
Gabriele Anderl i novinaru austrijskog lista "Der Standard",
Hubertusu Czerninu, dvije kutije u kojima se nalazilo ukupno 22
mikrofilma iz kojih se vide transakcije njemačke Reichsbanke.
Podaci su vođeni vrlo pomno, pa je tako zabilježeno da je u svibnju
1944, godine iz Reichsbanke u Hrvatsku državnu banku u Zagrebu
prevezeno 30 zlatnih poluga. Herzogovi dokumenti govore i o oko 120
kila zlatnika pronađenih u kolovozu 1949. godine na dva mjesta u
blizini Hinterseea, kod Salzburga. Herzog je smatrao da je to zlato
pripadalo ili Anti Paveliću ili jednom njemačkom špijunu, Grku
Periklesu Nikolaidisu. U dosad objavljenim dijelovima Herzogove
dokumentacije to su jedini podaci u kojima se govori o nacističkom
zlatu koje je bilo na raspolaganju NDH.
Općenito se uz Herzogova otkrića može postaviti nekoliko pitanja.
Kako je moguće da je jedan amater, bečki trgovac uspio prikupiti sve
te važne dokumente i je li moguće da su ti dokumenti postojali, a da
za njih nitko nije znao? Ili su ti dokumenti ipak bili dostupni, ali
netko nije želio da oni postanu poznati široj javnosti? Zašto je i
je li Herbert Herzog "šutio" o svojim otkrićima, te naposlijetku,
zašto je cijela priča upravo sada ugledala svjetlo dana?
Sigurno je da se Herzogu ne može pripisati prešućivanje njegovih
otkrića. On je, naime, nekoliko godina za talijansku vladu
istraživao što se dogodilo s talijanskim dijelom nacističkog
zlata. Mogao je dokazati da su saveznici "prevarili" više europskih
država, prije svega Italiju, kada su dijelili pronađeno zlatno
blago Hitlerove Njemačke.
Herzog je, također, odmah nakon rata saveznicima dao neke važne
informacije o zlatu, koje je na temelju njegovih podataka i
pronađeno u blizini Salzburga.
Budući da je tijekom svog dugogodišnjeg istraživanja kontaktirao s
važnim europskim dužnosnicima, njegova istraživanja očito nisu
bila tajna i za njegov se rad znalo.
Isto tako, dio njegove dokumentacije i istraživanja pohranjen je u
arhivima njemačke Bundesbanke, te je također bio dostupan onima
koji se bave ili bi se trebali baviti sudbinom nacističkog zlata i
ostalih dragocijenosti.
Osim toga, Herzogovu je dokumentaciju u pet nastavaka od veljače do
ožujka 1958. objavio Egon Hans Arnheim u "Povjerljivim vijestima"
("Vertraulichen Nachrichten - Information fuer alle"), koje je sam
umnožavao.
Moguće je pretpostaviti i zašto je javnost baš danas doznala za
Herzogove podatke.
Više od pedeset godina šutilo se o novcu žrtava Holokausta koji su
se nalazili na računima švicarskih i drugih banaka, o neisplaćenim
policama osiguranja, te o još mnogo čemu. Slučaj i povoljne
okolnosti su početkom ove godine, uz dokumente CIA-e koji su nakon
50 godina postali dostupni javnosti, doveli do toga da javnost
dozna za priču za koju bi mnogi voljeli da je i dalje ostala tajnom.
Mediji su pokrenuli kotač koji se više nije mogao zaustaviti.
Oni koji su dugi niz godina znali i šutjeli, sada tvrde kako žele da
se nepravda ispravi što je moguće brže i pravično.
(Hina) nb fp
130724 MET dec 97