GS: KREDITIMA MOGUĆE UDVOSTRUČITI PČELARSKU PROIZVODNJU U BARANJI

ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Obnova pčelarstva važan je čimbenik za obnovu ukupne poljoprivrede proizvodnje koja je na reintegriranom području Hrvatske do rata bila vodeća gospodarska grana, a po mišljenju članova Pčelarskog društva Baranja, nekadašnji se broj od 1500 košnica povoljnim kreditnim sredstvima može, na tom za pčelarstvo pogodnom području, udvostručiti. #L# Od ove godine i domaći pčelari imaju pravo podići kredit, a riječ je ponajprije o prognanim pčelarima ili onima koji se nalaze na području od posebne državne skrbi. Naime, ti se krediti daju na rok otplate od četiri godine, uz dvije godine počeka te uz kamatnu stopu od pet posto. Kako ističu u pčelarskom društvu Baranja, 13 njihovih članova podnijelo je zahtjeve za dobivanje kredita za obnovu pčelinjaka po povratku u Baranju, a radi se o zajmovima između 20 i 150 tisuća kuna. Želja pčelara udruženih u društvo je da u sljedećem razdoblju prirodna bogatstva baranjske ravnice i dugogodišnjeg pčelarskog iskustva povežu sa znanjima stručnjaka s osječkog i zagrebačkog sveučilišta te da se stvori ekološki čist baranjski med. Domaće pčelarstvo, kao i ukupna poljoprivredna proizvodnja proteklih je godina bila suočena s nizom gotovo nerješivih problema. Štoviše, proizvodnja je bilježila pad i prije ratnih i tranzicijskih nevolja, a ta grana nastoji dokazati svoj širi gospodarski značaj koji nadilazi samu proizvodnju pčelarskih proizvoda. Naime, stručni i znastveni radovi dokazuju da je najveća uloga pčelarstva u povećanju prinosa u biljnoj proizvodnji i zaštiti okoliša. Po podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarsvto pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) prošle je godine proizvedeno 944 tona meda, od čega je otkupljeno 282 tone. Broj je košnica povećan u odnosu na 1995. godinu za dvije tisuće na 62 tisuće komada, no neprestano se smanjuje od 1983. godine kada je bilo registrirano 121 tisuću košnica. Med je jedan od malobrojnih proizvoda poljoprivrede koji je prošle godine ostvario višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Lani je izvezeno 195 tona meda u vrijednosti od 436 tisuća američkih dolara, dok ga je uvezeno 55 tona za 171 tisuću dolara. Na tržištu Bosne i Hercegovine završilo je 49 posto ukupnog izvoza, a zanačajno je bilo i talijansko tržište s udjelom od 40 posto, dok su najveće količine bile uvezene iz BiH - 23 tone te Mađarske 20 tona. Pčelari udruženi u HGK-a vjeruju kako će uvoz ove godine biti manji budući je u prvih pet mjeseci uvezeno tek 14 tona meda. Službenih podataka o potrošnji meda u Hrvatskoj nema, kažu pčelari, a po njihovim procjenama, potrošnja meda po stanovniku približno je 0,40 kilograma na godinu, dok je, primjerice, u nekim zemljama Europske Unije (EU) 0,70 kilograma. Iz tih je odnosa vidiljivo kolike su mogućnosti povećanja potrošnje i plasmana tog proizvoda na domaćem tržištu. Stoga su se pčelari u srpnju ove godine složili kako je potrebno uvesti poticaje za proizvodnju meda u visini tri kune po kilogramu, uvoesti zaštitne cijene meda od 10,7 kuna za kilogram te kreditirati pčelarstvo. Neki od njihovih prijedloga prihvaćeni su od nadležnih institucija pa će se tako od početka sljedeće godine isplaćivati premija za proizvodnju od tri kune i to samo pčelarima koji prodaju med organiziranim otkupljivačima. Također, zaštitna cijena za kilogram meda bit će 11 kuna. Važnost pčelarstva u cjelokupnoj ekološkoj ravnoteži očituje se i u prijedlogu Europske komisije o osiguranju približno 15 milijuna ekija kao pomoći za povećanje proizvodnje meda u EU koja ima otprilike 435 tisuća pčelara. Od toga je 13 tisuća profesionalnih koji imaju 42 posto ukupnog broja matica, a u 1995. godini proizvedeno je 122 tisuće tona meda, pri čemu najviše u Francuskoj - 27 tisuća tona. (Hina) mk vl 121021 MET dec 97