ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Rezultati istraživanja na temu "Mišljenja hrvatskog radništva o socijalnoj pravdi i o Republici Hrvatskoj kao socijalnoj državi" što ga je u proljeće ove godine uz potporu njemačke Zaklade "Friedrich
Ebert" proveo Centar za industrijsku demokraciju pokazuju da načelo egalitarizma, odnosno "teorija jednakih želudaca" ima slabu potporu među hrvatskim radništvom koje nasuprot tome visoko vrednuje "liberalno" načelo da su razlike u bogatstvu opravdane pod uvjetom da su svima osigurani jednaki uvjeti u natjecanju za nejednake nagrade, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare posvećenoj tom istraživanju.
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Rezultati istraživanja na temu
"Mišljenja hrvatskog radništva o socijalnoj pravdi i o Republici
Hrvatskoj kao socijalnoj državi" što ga je u proljeće ove godine uz
potporu njemačke Zaklade "Friedrich Ebert" proveo Centar za
industrijsku demokraciju pokazuju da načelo egalitarizma, odnosno
"teorija jednakih želudaca" ima slabu potporu među hrvatskim
radništvom koje nasuprot tome visoko vrednuje "liberalno" načelo
da su razlike u bogatstvu opravdane pod uvjetom da su svima
osigurani jednaki uvjeti u natjecanju za nejednake nagrade, rečeno
je na današnjoj konferenciji za novinare posvećenoj tom
istraživanju.#L#
Voditelj istraživačkog projekta prof. Ivan Magdalenić istaknuo je
kako rezultati istraživanja pokazuju da hrvatski radnici u vezi
socijalne pravde najviše traže osiguranje ravnopravne startne
pozicije, što znači jednakih uvjeta poslovanja, veće državne
potpore djeci iz siromašnih slojeva, preventivne socijalne
politike i sl.
Također su visoko prihvaćeni načelo ovlasti koje naglašava
nepovredivost vlasništva i prava na raspolaganje stečenim
bogatstvom, te načelo zasluga koje posebno ističe zalaganje na radu
i iskazuje se kroz geslo "svakome prema radu i rezultatima rada",
rekao je Magdalenić.
S druge strane, nisko su plasirani egalitarističko načelo potreba,
kod nas nazivano i "teorijom jednakih želudaca", te načelo
jednakosti zarada koje socijalnu pravdu svodi na jednakost među
plaćama. Ta dva načela najviše zagovornika imaju među starijim,
niže obrazovanim i slabije plaćenim radnicima, kazao je
Magdalenić.
U sklopu istraživanja o socijalnoj pravdi ispitana je i
prihvaćenost najviših vrednota ustavnog poretka Republike
Hrvatske te procjena njihove ostvarenosti. Sve su vrednote, poput
slobode, poštivanja prava čovjeka, socijalne pravde, očuvanja
prirode ili vladavine prava vrlo visoko prihvaćene, pri čemu je
socijalna pravda pri samom vrhu liste vrednota, napomenuo je
Magdalenić.
Nasuprot tome, po ocjenama hrvatskog radništva ostvarenost tih
vrednota, a posebice socijalne pravde, vrlo je niska, a
nezadovoljstvo zbog toga zabrinjavajućih razmjera. Najkritičniji
su pritom bili oni koji žive lošije nego prije rata i zaposlenici
kod privatnika, rekao je Magdalenić.
(Hina) md do
101456 MET dec 97