SUDBINA ZLATA NDH STVARNE BROJKE O ZLATU ŠTO GA JE PAVELIĆEVA VLADA 1945. IZNIJELA IZ ZEMLJE

STVARNE BROJKE O ZLATU ŠTO GA JE PAVELIĆEVA VLADA 1945. IZNIJELA IZ ZEMLJE ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Na Međunarodnoj konferenciji o nacističkom zlatu, koja je održana u Londonu od 2. do 4. prosinca, među podacima što su ih prenosile strane agencije i novinstvo u odnosu na NDH, isticala se brojka od 300 tona zlata koje je Ante Pavelić pri svome bijegu u svibnju 1945. navodno prebacio iz Hrvatske u inozemstvo, od čega da je otprilike trećina završila u vatikanskom trezorima. U hrvatskom izaslanstvu na londonskoj konferenciji sudjelovao je i direktor Hrvatskog državnog arhiva (HDA) dr. Josip Kolanović, koji je predstavio točne podatke o sudbini zlata NDH prema dokumentima koji se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu. U izjavi za Hinu, dr. Kolanović je priopćio kako se, prema više od 100 izvornih dokumenata koji se čuvaju i obrađeni su u HDA, s prilično preciznosti može ustanoviti o kojim je vrijednostima i veličinama riječ. Po toj dokumentaciji, Hrvatska državna banka položila je u svibnju i kolovozu 1944. u Švicarskoj državnoj banci 1.338,87 kilograma zlata. Uz to je imala na tekućim računima triju švicarskih banaka oko 2,75 milijuna švicarskih franaka. Predsjednik Hrvatske državne vlade dr. Nikola Mandić, nosio je sa sobom u izbjeglištvo, 6. svibnja 1945., 150 napoleondora i 220.000 švicarskih franaka. Iz Hrvatske državne banke u Jurišićevoj ulici u Zagrebu odvezeno je 7. svibnja 1945. u dva kamiona i osobnim automobilom ministra dr. Mirka Puka nešto manje od 290 kilograma zlata u šipkama i zlatnicima, pakirano u 13 sanduka, te jedna kaseta dragulja. Neutvrđeni iznosi američkih dolara i švicarskih franaka otpremljeni su u automobilu dr. Puka. U Zagrebu, u samostanu na Kaptolu 9, zakopana su 32 sanduka predmeta od zlata, srebra i drugih dragocjenosti, težine 20 do 30 kilograma po sanduku. Po podacima koje nam je na uvid dao dr. Kolanović, cjelokupan polog u švicarskim bankama prenesen je s računa Hrvatske državne banke na račun jugoslavenske Narodne banke već 10. srpnja 1945. Sve zlato i novac što ga je prenosio dr. Nikola Mandić oduzeli su od njega vojnici Jugoslavenske armije u logoru Škofja Loka u Sloveniji, 19. svibnja 1945. Automobil dr. Mirka Puka pao je u partizansku zasjedu na putu od Rogaške Slatine prema autrijskoj granici, te su mu, po jednom nespecificiranom izvještaju, oduzeta dva sanduka zlata (valute se ne spominju). Jedan kamion s 11 sanduka zlata i kasetom dragulja stigao je do gradića Wolfsberga u Austriji. Tu je hrvatski časnik Tomljenović otvorio jedan sanduk sa zlatnicima i podijelio ih, dok je u franjevačkom samostanu u Wolfsbergu zakopano, 18. svibnja, 10 sanduka zlata i kaseta dragulja, dok su valute podijeljene. To je zlato kasnije seljeno i završavalo u različitim rukama hrvatskih izbjeglica. Po jednoj dokumentaciji, neki ostaci toga zlata još su dolazili u Hrvatsku iz Argentine za potrebe hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Od tih 10 sanduka dva je, početkom srpnja 1945., odnio svećenik dr. Krunoslav Draganović u Rim. Međutim, od toga ništa nije predano, kao što se tvrdilo u različitim izvještajima, riznici Svete Stolice, već je trošeno za potrebe iseljavanja Hrvata u druge zemlje, poglavito Španjolsku i Argentinu. Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, na upit je li među vrijednostima bilo imovine hrvatskih Židova, procjenjuje da postoji prilično pouzdana pretpostavka kako je u riznici Hrvatske državne banke bilo zlata, dragulja i valuta koje su Židovi dali kao prisilni doprinos državi od svibnja do listopada 1941. O tim doprinosima daje detaljne podatke jedan dokument Židovskog odbora u Zagrebu od 31. listopada 1941. Ista pretpostavka vrijedi i za vrijednosti konfiscirane od pojedinih građana, Židova, Srba i Hrvata. Dragocijenosti sakrivene u franjevačkom samostanu u Zagrebu otkrivene su 25. siječnja 1945. i oduzete od strane komunističkih vlasti. Tako, ističe dr. Josip Kolanović, prema postojećim dokumentima može biti riječi o najviše 2.400 kg zlata ukupno, što je stotinu puta manje od onoga što se ovih dana povlačilo po stranim medijima. Dogodila se, dakle, još daleko drastičnija multiplikacija brojki od one s ljudskim žrtvama rata. Po današnjoj cijeni zlata (oko 285 US dolara po unci) ukupna vrijednost zlata NDH iznosila bi oko 24 milijuna dolara. (Hina) vpa db 100906 MET dec 97