NJEMAČKA/GA - INTERVIEW SA SCHUMACHEROM

Ž4=NJEMAČKA Ž1=GENERAL-ANZEIGER Ž2=9. XII. 1997. Ž3=Schumacher: "Koliko se duboko namjeravamo angažirati u ovoj zemlji?" List objavljuje interview Barbare-Marie Vahl s njemačkim zamjenikom Visokog predstavnika Hannsom Heinrichom Schumacherom. Povod za razgovor: konferencija za uspostavu mira u Bosni, koja će u utorak i srijedu biti održana na Petersbergu kraj Bonna. - Gospodine Schumacher, provedba Daytonskog sporazuma bolovala je dosada od presporog napredovanja u civilnom sektoru. Bi li Visoki predstavnik trebao dobiti veće mogućnosti kažnjavanja kako bi izborio provedbu ciljeva? = To će pitanje zasigurno biti glavna tema konferencije o uspostavi mira koja će biti održana u Bonnu. Mnogi govore o mogućem proširenju mandata. U tom sam pitanju vrlo suzdržan. Naime, takvo bi proširenje zahtijevalo promjenu sporazuma a to smatram nerealnim. Stoga će vjerojatno promjene biti svedene na vrlo fleksibilno široko tumačenje postojećeg mandata koji već u sadašnjem obliku definira Visokog predstavnika kao krajnju instancu u tumačenju daytonskog mirovnog sporazuma. Po mom je mišljenju jednostavno presudno dati Visokom predstavniku mogućnost da fleksibilno koristi svoj mandat i da provodi mjere u okviru postojećih mogućnosti. No, dobije li Visoki predstavnik mogućnost kažnjavanja i dodatne ovlasti, skrećem pozornost na sljedeću opasnost: svaki slučaj uvođenja neke mjere, čije sustavno, dosljedno poštivanje u ovoj zemlji ne možemo osigurati, značit će za nas gubitak vjerodostojnosti. Tome valja dodati još nešto: naime, svi mi koji sudjelujemo u mirovnom procesu moramo sami sebi postaviti sljedeće pitanje: koliko se duboko zapravo želimo angažirati u ovoj zemlji? - Bosna i Hercegovina zasada još nije srasla u državu: ne postoji jedinstvena valuta, zajednička vojska, zajednička skupština, zajedničko državljanstvo i tako dalje. Je li taj cilj - etabliranje jedinstvene bosanskohercegovačke državne tvorevine - samo san Zapada ili se radi i na njegovom ostvarivanju? = Točno, Bosna i Hercegovina relativno je slabo formirana cjelovita država sa sanžnim entitetima. Izgradnja te države sukladno Daytonu krajnje je naporno bušenje debelih dasada i trajat će još godinama. Usprkos tome, smatram da sam u nekoliko tjedana koliko sam ovdje vidio da mnogi ljudi oba entiteta, svih etničkih skupina žele takvu državu kao okvir. Pokrenuli smo zakonodavne mjere i načelno gledano, vrlo smo blizu dogovora, primjerice, u pitanju zastave, zajedničke valute, državljanstva, putovnice, rada zajedničkih institucija zajedničkog ministarskog vijeća. U svim tim pitanjima blokada uvijek stiže sa srpske stranke pri čemu sam definitivno stekao dojam da nije problem u stručnim pitanjima već u blokadi iz načela. - Doduše, taj otpor traje već prilično dugo... = On je prisutan od početka i sigurno ćemo se s njim suočavati i dalje. No, sjetite se također da je na izborima za srpsku skupštinu, održanim u rujnu ove godine, smanjen udio glasova Karadžićeve stranke zbog njezine podjele na dva bloka. Općenito gledano, u Republici Srpskoj bilježimo osjetan razvoj u smjeru većeg pluralizma. Nakon općinskih izbora, u skupštini banjalučke regije sjede danas predstavnici više od 11 stranaka. To je po mom mišljenju čak i više nego dobro. - Hoće li njemačka politika repatrijacije izbjeglica moći poštovati dosada postavljene rokove, jesu li oni realni? Nadalje, ne prijeti li opasnost cementiranja etničkih linija razdvajanja, stvorenih ratom, sve dok 'Republika Srpska', na čijem je teritoriju nekada živjela većina još uvijek u Njemačkoj smještenih izbjeglica, ne primi te ljude? = Smatram da opasnost cementiranja rezultata rata zapravo ne postoji. Daytonski sporazum sasvim jasno utvrđuje načelo repatrijacije izbjeglica na matično mjesto boravka - ako oni to žele. Mi smo 1997. g. prvi napravili dobar korak. Dokaz je više od 70 tisuća izbjeglica, koliko ih je samo iz Njemačke repatrirano u federaciju. Pritom valja napomenuti da pri repatrijaciji gotovo i nisu zabilježeni incidenti. Federacija će i dalje biti pozvana da - u prvom redu u pravnoj sferi - stvori pretpostvke za pojačani povratak u srednjebosansku regiju i, u prvom redu, u Sarajevo. No, jedna je stvar pritom sasvim jasna i ja je želim naglasiti: teret repatrijacije izbjeglica neće moći biti natovaren isključivo na leđa federacije. Sljedeće godine, nakon formiranja učinkovite srpske vlade, treba usmjeriti dosljedan politički pritisak radi omogućavanja povratka manjina u Republiku Srpsku. Ne smije biti ni traga sumnji da će Visoki predstavnik u odnosu prema Republici Srpskoj jednako dosljedno poduzimati mjere u pitanju povratka izbjeglica kao i u odnosu prema federaciji. Potpuno mi je jasno da ćemo velike ciljeve, snažan zamah povratka izbjeglica moći ostvariti tek kada bude moguće vraćati ljude i u Republiku Srpsku. Nadalje, postoje i druga pitanja koja će trebati riješiti u vezi s povratkom izbjeglica. Primjerice, valja bezuvjetno ubrzati proces uklanjanja mina koji će, nadam se, od proljeća dobiti snažan zamah. Na kraju, samo funkcionalna gospodarska infrastruktura može biti trajan poticaj za povratak izbjeglica - drugim riječima, pomoć pri obnovu gospodarstva i izgradnji mora biti bolje koordinirana. Ovaj ured mora riješiti sva ta okvirna pitanja - riječ je, nesumnjivo, o ogromnom ali, nadam se, ne i o sizifovskom poslu. - Nedavno ste u Banja Luci razgovarali s gospođom Plavšić. Označava li ona pozitivan pomak u tom kontekstu, hoće li se nešto pomaknuti s mrtve točke? = Mogu reći samo da gospođa Plavšić izjavljuje da je spremna surađivati na temelju Daytonskog sporazuma i dopustiti čitav niz koraka koje je paljanski blok dosada blokirao - od pitanja putovnica, preko državljanstva do zajedničke valute. Lakmus-test uslijedit će kada sljedeće godine bude aktualna dominantna tema: naime, kada će biti usmjeren politički pritisak na Repaubliku Srpsku da omogući povratak takozvanim manjinama. U tom pitanju njezine izjave nisu po mom mišljenju bile zadovoljavajuće. - Tema koja igra sve veću ulogu na ovom području jest korupcija. = Smatram da je problem korupcije težak - pritom valja napomenuti da je ta pošast rasprostranjena širom svijeta. Doduše, u Njemačkoj je nespretno vođena rasprava proizvela pogrešan dojam da se financijska pomoć i novac namijenjen obnovi u Bosni i Hercegovini odlijeva mračnim kanalima. Nije tako. Ovdje je riječ o problemu mafijaških struktura. Visoko rangirani političari upleteni su u preusmjeravanje novaca, namijenjenog državi, u njihove vlastite džepove ili u ostale tamne kanale. Pritom je u biti riječ o krijumčarenju radi zaobilaženja carinskih dadžbina na trgovinske poslove sa susjednim zemljama i o sličnim stvarima. Ta je iscrpljena fiskalnopolitička struktura izložena oštroj kritici u izvješćima carinskog povjerenstva koje je osnovala EU. U tom pitanju zahtijevamo od bosanskih političara da pokrenu odgovarajuće istrage i da poduzmu odgovarajuće zakonodavne mjere kako bi spriječili širenje tog tumora. - Sljedeća je središnja točka i dalje uloga medija. Oni još uvijek šire previše negativnu propagandu. Smatrate li da je moguće uspješnije suzbijanje korijena tog zla? = Na mnoge čimbenike koji određuju sliku ovdašnjih medija možemo utjecati, na neke sigurno ne a na neke možemo utjecati tek kratkoročno. Primjer je pitanje profesionalnih novinara koji rade na temelju određenog etičkog kataloga i opiru se iznutra pukim huškačkim tiradama i pozivima na rat. Možemo stvoriti formalnu strukturu koja će omogućiti provjeru izdavanja dozvole za rad pojedinim medijima, ravnopravan pristup frekvencijama i mogućnostima objavljivanja, provjeru gospodarskih temelja i okvirnih stručnih sadržaja, predviđenih za objavljivanje. To smo i učinili nakon zatvaranja televizijske postaje na Palama u rujnu ove godine, zatraživši od vlada oba entiteta reformu strukture medija. Trenutačno nemamo izravnog sugovornika u Republici Srpskoj ali čim u prosincu ove ili siječnju sljedeće godine bude - nadajmo se - formirana vlada, to će pitanje među prvim točkama na dnevnom redu. Naime, još uvijek zastupamo stajalište da televizijska postaja na Palama ne smije ponovo dobiti mogućnost emitiranja dok ne bude provedena odgovarajuća strukturna reforma. Smatram da je federacija u tom pitanju napravila potpuno pozitivan pomak kada uzmemo u obzir raznovrsnost tiskanih medija i elektroničkih postaja i njihovu spremnost da ozbiljno objavljuju i stajališta međunarodne zajednice. U Republici Srpskoj, obilježenoj totalitarnim modelima, taj je proces još u povelikom zaostatku. - U oba entiteta sreli smo ljude koji priželjkuju do 50 godina međunarodnog protektorata zato što ne vjeruju da su njihovi političari dovoljno pošteni ili sposobni za obnovu i demokratsko vodstvo. Što misite o toj želji? = Baš ništa. To se odnosi i na navedeni pojam koji uopće ne želim koristiti. 'Protektorat' insinuira da će ured Visoko predstavnika ili neka druga institucija međuanrodne zajednice funkcionirati u ovoj regiji do svetog nigdarjeva kao neka vrsta nadvlade, diktirajući sudbinu zemlje. Trenutačno nitko ni u jednoj od država, suodgovornih za uspostavu mira, nije spreman preuzeti na sebe takvu odgovornost - odgovornost za priču čiji se kraj uopće ne nazire. Stoga je to u načelu iluzorna rasprava. - Vi ste se gotovo bez najave našli na vrlo teškom terenu kao već treći njemački zamjenik viskog predstavnika. S kakvim osjećajima pristupate svojoj novoj dužnosti? = Već ste skicirali pozadinu i s kakvim se osjećajima može pristupati ovom području. Valja spomenuti veliki ugled koji su stekla moja dva prethodnika - Michael Steiner svojim dugotrajnim angažmanom a Gerhard Wagner do svoje iznenadne smrti. S druge pak strane valja istaknuti samu zadaću. Gledano iz perspektive normalne karijere jednog diplomata ovo je nesumnjivo strahovito veliki izazov. Kada će diplomat ponovo dobiti priliku da sudjeluje u izgradnji jedne države kao savjetnik vlade, a djelomice i nako neka vrst nadvlade, te da sam izgrađuje koncepte i razvija zakone? U tom pogledu nisam uopće dvojio da ću prihvatiti izazov kada mi je ministar Kinkel ponudio ovu dužnost. No, neću prešutjeti da ovoj zadaći pristupam s najvećim mogućim poštovanjem. Da je to poštovanje potpuno opravdano zbog krajnje komplicirane materije, uvidio sam već nakon prvih 14 dana na ovoj dužnosti. No, zaista vjerujem da ću se moći uhvatiti u koštac s tom zadaćom. Nadam se da ću opravdati povjerenje mog ministra. - Što osobno očekujete od velike bonnske konferencije o uspostavi mira - što može a što mora biti postignuto? = Ako to uopće mogu ocijeniti nakon 14 dana, dvije godine nakon 'Daytona' nalazimo se na izuzetno važnoj prekretnici. Ostvarno je jako puno toga - na prvom mjestu valja spomenuti uspostavu mira i stabilizaciju, ali sjetite se i razoružanja, uništenja teškog oružja, mirnog tijeka izbora, pokretanja krajnje pozitivnog gospodarskog razvojnog procesa u federaciji. No, postoji i svjesna blokada pokušaja izgradnje zajedničke središnje države, koja trenutačno uglavnom izvire iz redova radikalnih konzervativnih Srba. Postoje i znatne napetosti na teritoriju federacije između Hrvata i Bošnjaka. U tom pogledu možemo od bonnske konferencije očekivati samo naznake, impulse za prevladavanje tih blokada i opremanje Visokog predstavnika odgovarajućim instrumentima. 100253 MET dec 97