ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Ugovor o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Slovenije predviđa potpunu liberalizaciju (ukidanje carina) u međusobnoj razmjeni za oko 80 posto industrijskih proizvoda, dok je za
ostale, prema četiri aneksa ugovora, predviđena postupna liberalizacija. Kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za oko 60 proizvoda ili skupina proizvoda, u određenim količinskim kvotama, predviđene su carinske stope od jedan, pet, sedam ili deset posto. Istaknuto je to na današnjim Susretima u Vladi na kojima su ministar gospodarstva Nenad Porges, te pomoćnici ministara gospodarstva i poljoprivrede i šumarstva Neven Mimica i Miroslav Božić govorili o Ugovoru o slobodnoj trgovini Hrvatske i Slovenije. Ugovor bi, kako je najavljeno, trebao biti potpisan u petak, 12. prosinca, za posjeta slovenskog premijera Janeza Drnovšeka Hrvatskoj.
ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Ugovor o slobodnoj trgovini između
Republike Hrvatske i Republike Slovenije predviđa potpunu
liberalizaciju (ukidanje carina) u međusobnoj razmjeni za oko 80
posto industrijskih proizvoda, dok je za ostale, prema četiri
aneksa ugovora, predviđena postupna liberalizacija. Kod
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za oko 60 proizvoda ili
skupina proizvoda, u određenim količinskim kvotama, predviđene su
carinske stope od jedan, pet, sedam ili deset posto. Istaknuto je to
na današnjim Susretima u Vladi na kojima su ministar gospodarstva
Nenad Porges, te pomoćnici ministara gospodarstva i poljoprivrede
i šumarstva Neven Mimica i Miroslav Božić govorili o Ugovoru o
slobodnoj trgovini Hrvatske i Slovenije. Ugovor bi, kako je
najavljeno, trebao biti potpisan u petak, 12. prosinca, za posjeta
slovenskog premijera Janeza Drnovšeka Hrvatskoj. #L#
Ugovor uvažava kriterij Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da
u procesu postupne liberalizacije maksimalno može biti 20 posto
proizvoda, istaknuo je Mimica. "Dojam je da smo ugovorom uspjeli
maksimalno zaštititi interese hrvatskog gospodarstva u dijelu gdje
ga je trebalo štititi, te da smo postigli simetriju", kazao je
Mimica.
U pregovorima je, naglasio je ministar Porges, korišten model
međusobnih razgovora između drugih članica CEFTA-e, vodilo se
računa o razini osjetljivosti pojedinih industrijskih proizvoda
ili podsektora. Objasnio je pritom da je za neke proizvode koje se
nalaze na listama predviđena postupna liberalizacija, te na kraju
prijelaznog razdoblja 2000. ili 2001. potpuno ukidanje carina. Na
listama, odnosno aneksima A i B navedeni su proizvodi za koje se
predviđa postupna liberalizacija roba slovenskog podrijetla, a na
anaksima C i D roba hrvatskoga porijekla. Za proizvode iz Aneksu A
(npr. cement, bitumen, proizvode od plastičnih masa, obuću,
pokućstvo, bijelu tehniku) od početka iduće godine carina bi se
smanjila za 30 posto, od 1. siječnja 1999. za 60 posto, a ukinula bi
se početkom 2000. godine. Za uvoz proizvoda iz Aneksa B (npr.
betonsko željezo, žica, aluminijski proizvodi, akumulatori, dio
papirne industrije i ambalaže) carina bi se početkom svake godine
smanjivala za 20, 40, odnosno 60 posto, a ukinula 2001. godine.
Napominjući da su pregovori o poljoprivredno-prehrambenim
proizvodima bili možda i duži nego se očekivalo, pomoćnik ministra
poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić je kazao da je, uz točno
određene količinske kvote, za oko 60 proizvoda ili skupina tih
proizvoda predviđena za dio njih carina od jedan posto, a za dio
pet, sedam ili deset posto. "Dobili smo reciprocitet na listama i
vrijednost u kvotama koja je približno izjednačena", kazao je
Božić, navodeći kao primjere veće kvote za Hrvatsku u kukuruzu,
mandarinama, cigaretama i slično, a za Sloveniju primjerice
peradarskih proizvoda, jabuka, mlijeka. Simulacije, istaknuo je,
pokazuju da bi se razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u
idućoj godini mogla povećati 30 do 50 posto. Od predviđene se
liberalizacije, naglasio je, očekuje da bude pomoć proizvođačima,
a neizravno se očekuje i "utjecaj na blagi pad cijena".
Predstavnici Vlade nisu pak mogli odgovoriti na niz pitanja o
konkretnim utjecajima na cijene pojedinih proizvoda. Ministar
Porges naveo je da je to, kao i uvođenje PDV-a, primjerice
"aposlutno dobitna kombinacija za 'Kraš'", a da će cijene više
ovisiti o proizvođačima i njihovim simulacijama, te o elastičnosti
potražnje, odnosno "koliko će uvoznici htjeti zadržati sniženu
cijenu za sebe ili je podijeliti s potrošačima". Dobar dio
proizvoda unutar lista i kvota objektivno bi morao pojeftiniti,
rekao je Porges, a na inzistiranje novinara kazao je i kako bi
"bijela tehnika morala pojeftiniti".
Ministar gospodarstva napomenuo je kako su industrijski proizvodi
koji nisu na listama praktično liberalizirani, dok nasuprot tomu za
poljoprivredno-prehrambene proizvode koji nisu na listama vrijedi
carinska zaštita kao i sada. Također je istaknuo da Ugovor sadrži i
zaštitne mjere te predviđa privremeno ograničenje slobodne
trgovine kada se prosudi da postoje ozbiljni poremećaji npr. u
nekom sektoru, ili da se uvozi po neuobičajeno niskim cijenama.
(Hina) bn ds
091523 MET dec 97