BONN, 8. prosinca (Hina) - Frustirana otporima i sporošću u provedbi Daytonskog sporazuma u BiH međunarodna zajednica će na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bonnu u utorak i srijedu postaviti konačne rokove za primjenu
pojedinih segmenata sporazuma i zatražiti povećanje ovlasti svog visokog predstavnika u BiH, doznaje se iz diplomatskih izvora.
BONN, 8. prosinca (Hina) - Frustirana otporima i sporošću u
provedbi Daytonskog sporazuma u BiH međunarodna zajednica će na
sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bonnu u utorak i srijedu
postaviti konačne rokove za primjenu pojedinih segmenata sporazuma
i zatražiti povećanje ovlasti svog visokog predstavnika u BiH,
doznaje se iz diplomatskih izvora.#L#
Vijeće za provedbu mira, međunarodna institucija koja brine o
provedbi Daytonskog sporazuma u BiH, u Bonnu će ubrzati provedbu
sporazuma koje se sad odvija sporo i uz snažne otpore, osobito
srpske strane.
U radu Vijeća sudjelovat će članovi njegovog Upravnog odbora,
visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Carlos Westendorp,
članovi Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, predstavnici
Federacije BiH i Republike Srpske te izaslanstva Republike
Hrvatske i SR Jugoslavije.
Međunarodna zajednica hoće odlučno pokazati da nema alternative
Daytonu i da oni koji odugovlačenjem provedbe sporazuma kupuju
vrijeme krivo računaju jer će Dayton svakako biti proveden,
ocijenjuju diplomati.
Nacrt zaključaka sastanka u Bonnu priznaje da je u BiH
uspostavljena zadovoljavajuća sigurnost, da se osumnjičeni za
ratne zločine postupno privode pravdi, izražava zadovoljstvo time
što se u BiH vratilo oko 300.000 izbjeglica i što je gospodarstvo
ratom razorene zemlje počelo oživljavati.
Nacrt završnog dokumenta bonnskog skupa koji predstavlja nastavak
prethodnog susreta Vijeća za provedbu mira u Sintri, naglašava
međutim bitne nedostatke i sporost u provedbi Daytona posebice u
uspostavi minimalnih zajedničkih funkcija i simbola BiH kao što su
državljanstvo, jedinstvena valuta, putne isprave i zastava,
doznaje se iz diplomatskih izvora.
Međunarodna zajednica zato namjerava ojačati ovlasti svog visokog
predstavnika u BiH koji bi, prema sadašnjem prijedlogu, imao
mogućnost predsjedanja središnjim institucijama BiH i arbitražom u
slučaju da predstavnici tri naroda u njima ne mogu doći do
konsenzusa, kao i mogućnost isključenja onog dužnosnika koji
bojkotira provedbu Daytona.
Hoće li predstavnik međunarodne zajednice stvarno dobiti ovako
široke ovlasti još je neizvjesno jer se ne zna ni konačna varijanta
završnog dokumenta.
Diplomatski izvori tvrde da u slučaju dobijanja ovakvih širokih
ovlasti nije isključeno da će se na sastanku u Bonnu razgovarati i o
novoj osobi u ulozi visokog predstavnika. Izvori dodaju, uz ogradu,
da su to zasad ipak špekulacije, da se govori o tome da bi sadašnjeg
predstavnika Španjolca Carlosa Westendorpa na tom mjestu zamijenio
Amerikanac Jacques Klein koji iza sebe ima uspješno provedenu
misiju UNTAES-a u hrvatskom Podunavlju.
SAD posebice inzistiraju da se visokom predstavniku u BiH daju
široke ovlasti kako bi međunarodna zajednica stekla dovoljno
snažnu polugu da učinkovito provede svoje mirovne planove u ovoj
zemlji.
Završni dokument u Bonnu, kao operativni nastavak sastanka u
Sintri, postavlja konačne i vrlo kratke rokove za provođenje
pojedinih odredbi Daytonskog sporazuma. Diplomatski izvori
govoreći o frustraciji međunarodne zajednice, naglašavaju da su
već i prijedlozi tih rokova odlaganje rokova iz Sintre.
Zahtjevi se u nacrtu dokumenta postavljaju u vrlo oštroj
zapovjednoj formi pa se tako mogu naći formulacije da se od svih
strana očekuje "dragovoljno i obvezatno izvršavanje odredbi".
Do 15. prosinca ove godine nacrt dokumenta predviđa usvajanje
zakona o državljanstvu i putovnicama kao i registarskim pločicama
za automobile u BiH. Stare putovnice BiH postale bi nevažeće do
lipnja 1998. osim za građane BiH koji se trenutno nalaze u
inozemstvu i za koje bi sadašnje putovnice vrijedile do prosinca
iduće godine.
Dokument predviđa da se do 20. prosinca ove godine usvoje zastave i
simboli BiH čime bi stari simboli BiH prestali vrijediti. Do istog
roka mora biti usuglašen i prihvaćen i izgled zajedničkog novca.
Konačni datum za usvajanje zakona o općinama i razgraničenju općina
BiH je 31. prosinca kao i za uspostavu gradskog vijeća Sarajeva.
Rok za uspostavu vlasti u Brčkom je 14. prosinca ove godine.
Do 1. ožujka 1998. sve strane u BiH moraju osigurati automatske
mjesečne uplate za krovne organizacije BiH, dakle omogućiti stalno
financiranje zajedničkih institucija države.
Do 31. ožujka predlaže se da četiri federalna ministarstva počnu
stvarno funkcionirati u Mostaru.
Traži se također da Republika Srpska odmah prestane raspodjelu
dionica tvrtki u državnom vlasništvu, a da Federacija BiH, tj.
muslimanska strana, raspusti svoju direkciju za strateške
rezerve.
Nacrt dokumenta predviđa i niz obveza koje stupaju na snagu odmah, a
među kojima je jedna od značajnijih da bivše Republika BiH i
Hrvatska Republika Herceg-Bosna moraju odmah ukinuti sve ostatke
posebnih ustanova kao što su npr. bankovni računi. Traži se također
i potpuno ukidanje muslimanske tajne policije AID-a. Jedan od
zanimljivih zahtjeva je i da se obavještajne službe svih triju
strana moraju ujediniti u zajedničku.
Nacrtom završnog dokumenta sastanka u Bonnu traži se i da zemlje
sljednice bivše Jugoslavije do 31. ožujka postignu sporazum o
privremenoj raspodjeli osam diplomatsko-konzularnih
predstavništava bivše države kao i raspodjelu 80 posto monetarnog
zlata bivše Jugoslavije koje je pohranjeno u Baselu.
Međunarodna zajednica će za ubrzavanje provedbe mirovnog sporazuma
u BiH imati kao i do sada potporu snaga SFOR-a predvođenih NATO-om o
čijem se povlačenju iz BiH više uopće ozbiljno ne govori.
"NATO će u BiH ostati koliko je potrebno. Taktika povlačenja je
zamijenjena taktikom postupnog izvlačenja", kažu diplomatski
izvori.
Isti izvori naglašavaju da postoji prešutna suglasnost da Kongres
SAD u kojem većinu imaju republikanci neće od američkog
predsjednika Billa Clintona tražiti povlaćenje američkih snaga iz
BiH jer je njihova nazočnost uvjet ostanka drugih zapadnih
saveznika.
Nastojeći ubrzati povratak svih izbjeglica u njihove domove bonski
će sastanak zatražiti da Hrvatska, SRJ i visoki predstavnik u BiH
izrade program povratka na razini cijele regije. Značenje ovog
zahtjeva pojašnjava nedavno traženje njemačkog ministra vanjskih
poslova Klausa Kinkela da Hrvatska primi oko 80.000 hrvatskih Srba
izbjeglih u Republiku Srpsku kako bi se na to područje mogli vratiti
prognani Hrvati i Muslimani. Kako se doznaje iz krugova bliskih
hrvatskom izaslanstvu, Hrvatska tek treba reći Upravnom odboru
Vijeća za provedbu mira što misli o predloženoj regionalnoj
strategiji povratka izbjeglica. U Bonnu će hrvatski i
bosanskohercegovački ministri vanjskih poslova dr.Mate Granić i
dr. Jadranko Prlić, koji predvode izaslanstva svojih zemalja,
nastaviti pregovore o uspostavi Međudržavnog vijeća za suradnju
Hrvatske i BiH. Očekuju se i razgovori o hrvatskom prijedlogu o
uspostavi posebnih odnosa između Hrvatske i Federacije BiH. Kako se
doznaje, Hrvatsku zabrinjava to što se u nacrtu završnog dokumenta
skupa u Bonnu hrvatski prijedlog stavlja u isti koš sa već
potpisanim sporazumom o posebnim odnosima između Republike Srpske
i SR Jugoslavije i izričito traži da se ovaj srpski sporazum i
hrvatski prijedlog sporazuma usklade s Ustavom BiH.
(Hina) sl
081214 MET dec 97