FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC - TISAK, 7. I 6. XII.

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=7. XII. 1997. Ž7=Pregled tiska Današnjim naslovnicama britanskih dnevnih listova dominiraju izvješća o bebi Karli, koja je bila oteta iz rodilišta samo nekoliko sati nakon što se rodila. Karla je pronađena poslije 14 sati policijske potrage i na naslovnim stranicama svih listova može se vidjeti slika sretnog oca sa svojom kćerkicom. (...) Na konferenciji za novinare otac je samo izjavio kako je jako sretan i svima zahvalio za pruženu pomoć. Nije želio više govoriti o svojim osjećajima, jer - kako se to često događa u takvim prilikama u Engleskoj - vjeruje se da je on potpisao sporazum s jednim od britanskih tabloida, 'Daily Mirror', u vrijednosti od 38 tisuća funta, pa će te novine imati ekskluzivno pravo objavljivanja njegove priče. 'The Sunday Times' piše kako se žena koja je otela bebu devet mjeseci pretvarala da je trudna. Policija vjeruje kako je ona uspjela čak i svoju obitelj i prijatelje uvjeriti da očekuje bebu. No žena optužena za otimanje djeteta, ima već troje djece, starosti 11, 9 i 7 godina. Na vanjskopolitičkim stranicama 'The Sunday Telegraph' objavljuje opširni članak o stanju u Jugoslaviji, osobito o ubojstvima i beogradskom podzemlju. Izvjestitelj 'The Telegrapha' iz Beograda kaže kako su u posljednjih nekoliko mjeseci tri osobe koje su bile jako bliske obitelji Milošević ubijene u dobro pripremljenim i profesionalno izvedenim ubojstvima. Sva tri ubijena čovjeka su se obogatila tijekom raspada bivše Jugoslavije, u vrijeme kad su podzemlje i kriminal išli zajedno s politikom i poslom. Međutim, kako piše 'The Telegraph' i pored toga što potraga za ubojicama njegovih suradnika nije daleko odmakla, Milošević izgleda kao da ga nije zabrinula sudbina njegovih bivših suradnika. U Sloboslaviji, kako su jedne jugoslavenske novine nazvale državu koja se sastoji od Srbije i Crne Gore, ništa ne može biti urađeno bez odobrenja g. Miloševića, pa ako treba ne vidjeti ubojstvo onoga tko je previše znao, onda neka tako i bude. 'The Telegraph' piše kako nije čudo da ljudi u Jugoslaviji postaju sve nervozniji. Prodaja rotvajlera i pitbul terijera je naglo porasla dok oko stotinu tvrtka koje nude zaštitu imaju pune ruke posla. Oko 20 ubojstava visokih političara, šefova policije i većih kriminalaca u Srbiji još je nerazjašnjeno. Nije se moglo primijetiti da je Slobodan Milošević puno žalio zbog nerazjašnjenih ubojstava svojih triju suradnika. 'Telegraph' piše kako je plakanje na pogrebu Zorana Todorovića, koji je bio jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji, bilo samo pretvaranje. Todorović je ubijen kada je izišao iz svog mercedesa, na jednoj od svojih benzinskih crpki. Todorovićeva tvrtka Beopetrol imala je monopol na uvoz nafte u Jugoslaviju. Nekoliko mjeseci prije ubijen je drugi Miloševićev bliski suradnik, general Radovan Stojčić, ministar unutarnjih poslova. Stojčić je ubijen u jednom talijanskom restoranu, a sa sobom je imao torbu s milijun njemačkih maraka. Međutim, torba je ostala nedirnuta, ubojice nije zanimao novac. 'Telegraph' piše kako se Milošević boji da se ne pojavi na haaškom popisu osumnjičenih za ratne zločine. Malo tko je znao više o njegovoj umiješanosti u balkansku klaonicu nego ubijeni Stojčić, koji se i sam obogatio tijekom rata, piše današnji 'The Daily Telegraph'. Beogradski novinar Miloš Vasić kaže kako je Stojčićev problem bio možda u tome što je znao gdje su leševi, dodajući kako njegovo ubojstvo prekida najosjetljiviju vezu Miloševića sa zločinima počinjenim u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Iduća žrtva je Vlada Kovačević, koji je bio vlasnik niza dutty free prodavaonica. Vasić za 'The Daily Telegraph' izjavljuje kako su sva tri ubojstva izvedena mirno, točno, te da im je prethodila dobra priprema. Slobodan Milošević je zasad postigao svoj cilj - ostati na vlasti u srbijanskom mafija gospodarstvu. Međutim, je li to dovoljna zaštita od mogućih atentatora, pita na kraju svog izvješća iz Beograda novinar 'The Daily Telegrapha'. 'The Observer' piše na naslovnoj stranici da svijetu prijeti epidemija novog virusa gripe. List navodi da su američki stručnjaci jučer otputovali u Hong Kong kako bi hitno ispitali pojavu nove vrste gripe. U Hong Kongu su dvije osobe oboljele i jedna je već umrla. Znanstvenici se boje da smo potpuno neotporni na taj virus, jer je on potpuno nov. 'The Observer' navodi i objašnjenje znanstvenika po kojemu se mi sučeljavamo s dvije vrste virusa gripe. Prvi koji je već godinama oko nas i na koji smo donekle imuni i, drugi, novi virus koji se pojavljuje svakih nekoliko desetaka godina i na koji nismo otporni. (...) Ž2=6. XII. 1997. Gotovo svim naslovnicama dominira priča o otmici novorođene djevojčice. (...) 'The Independent' pokušava ocrtati psihološki profil otmičara, bolje rečeno otmičarke, jer je naime uvijek riječ o ženama. Britanski stručnjak Antony Black, bivši predstojnik psihološkog odjela jedne velike britanske zatvorske bolnice, veli da su otmičarke uglavnom osobe koje je netko duboko iznevjerio, najčešće neki muškarac, ili osobe koje su pretrpjele neki udarac, kao što je spontani pobačaj ili nesposobnost da zanesu. On veli: Ti se slučajevi događaju oko raspada veze ili nekog gubitka. Takva žena čak može živjeti u uvjerenju da čeka bebu i imati fantomsku trudnoću. No profesorica psihologije na londonskom Saouth Bank sveučilištu tvrdi da je teorija da se žene koje su spontano pobacile bave mišlju da preuzmu nečije tuđe dijete - mit. Ona veli: Te žene žele vlastito dijete. Nema dokaza da spontani pobačaj dovodi do otmice tuđeg djeteta. A jedan stručnjakinja američkog centra za nestalu i iskorištavanu djecu veli: Takve žene rijetko nanesu zlo djetetu koje otmu. One se za to dijete brinu kao da je njihovo vlastito. Ova američka stručnjakinja dodaje kako je moguće da se žena u trenutku otmice djeteta pretvarala da je trudna, obmanjujući svog partnera, obitelj i prijatelje. Nepoznata otmičarka koja je odnijela novorođenu djevojčicu iz bolnice nije jedina žena koja danas dominira britanskim listovima. Druga je sada već vrlo dobro poznata Diana Duduković, mlada Srpkinja zbog koje je - kako se vjeruje - britanski časnik Nicolas Tacker ubio svoju suprugu. Tacker se s mladom prevoditeljicom upoznao 1995., obavljajući dužnost vojnog promatrača UN-a u BiH. Brojnim ljubavnim, seksualnim i kriminalnim zapletima u ovoj priči pridružuje se i - sigurnosni. 'The Independent' piše: Kad su britanski istražitelji u Zuerichu saslušavali Dianu Duduković, nakon ubojstva Carol Tacker, oni nisu krili činjenicu da ispituju mogućnost da je ona špijun. Kada su došle na vidjelo pojedinosti o vezi između zapovjednika eskadrile Nicholasa Tackera i kćerke pukovnika srbijanske vojske, u britanskom ministarstvu obrane i Foreign Officeu počela su zvoniti zvona na uzbunu. Dužnosnici su ustanovili da se časnik kraljevskog ratnog zrakoplovstva raspitivao kod agencija za izbjeglice i azilante. Oni su se među ostalim bojali da netko iskorištava Tackera bez njegova znanja za to da omogući bijeg osumnjičenicima za ratne zločine, piše 'The Independent'. U većini britanskih listova pogled privlači slika koja se isprva doima kao rad nekog apstraktnog umjetnika. No ubrzo postaje jasno da je 15 slikovitih zvjezdastih oblika plod mašte djece iz svih zemalja članica EU i zaštitni znak britanskog predsjedništva u Uniji. Naime, rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo koje Britanija preuzima 1. siječnja jučer je lansirao premijer Tony Blair na svečanosti održanoj u futurističkoj zgradi terminala Eurostara, na londonskom kolodvoru Watterloo. 'The Guardian' komentira: Nebo s 15 zvijezda koje su naslikala djeca predstavlja dopadljivi pokušaj da se prikaže mlađahna Europa koja zrači novom energijom i optimizmom, no istodobno je riječ o komformističkom i staromodnom shvaćanju Europe. Naime unutar danske zvijezde prikazana je mala sirena, a unutar njemačke velik brod koji plovi niz brzu rijeku. Britanska zvijezda sjedinjuje britansku zastavu i sunčani dan. Najbolje od svega: talijanska zvijezda ima u središtu pizzu, sa, po svemu sudeći, salamom i rajčicama. Ova galaksija mlađahnih zvijeza baš ne čini uvjerljivi logo, ali nema dvojbe da će zahvaljujući njoj vlada steći nove prijatelje, komentira 'The Guardian'. Britanski se listovi danas uvelike bave preksinoćnjim izvlačenjem skupina za svjetsko prvenstvo u nogometu koje se u lipnju i srpnju održava u Francuskoj. 'The Independent' hvali ždrijeb kao svojevrsni sat zemljopisa za inzularne Britance. Njegov uvodničar veli: Nekada su Britanci upoznavali udaljena mjesta i kulture tako što su s njima trgovali, napadali ih, pokrštavali i kolonizirali. Sada s njima igramo nogomet. U cjelini gledano, nogomet je bolja metoda. Rašireni stereotipi imperijalizma i rata, naime predodžbe o plemenitim divljacima, zaostalim narodima, ljudožderima, Pigmejcima i nedokučivim Japancima, ustupaju mjesto osjećaju ravnopravnosti koji se temelji na poštovanju i boljem razumijevanju svijeta. Nogomet je najmoćnije sredstvo modernog internacionalizma. Putovanje širi čovjekove duhovne obzore čak i onda ako su oni koji putuju uglavnom međunarodne nogometne zvijezde dok duh navijačkih masa ostaje prikovan za televizor. No duh prosječnog nogometnog navijača koji je nekada bio leglo najgorih rasnih predrasuda i ksenofobije, sada je programiran tako da ne samo izražava divljenje brojnim crnim nogometašima nego i da izgovori ime Carla Heinza Readla, napadača Liverpoola, veli 'The Independentov' uvodničar. 'The Times' donosi priču o britanskom umjetniku koji je kad je od njega zatraženo da podnese rad na temu božićno drvce, što svake godine organizira londonska Tape Galerija, izložio veliku kantu do vrha napunjenu smećem. No nije tu bila riječ o bilo kakvom smeću već o smeću na zadanu temu. Tu su naime bili ostatci božičnog ručka, prazne boce, prazne limenke, uporabljeni papir za zamatanje darova, slomljeni ukrasi i uvenula ili slomljena božićna drvca. Naslov tog djela: Božićno drvce 1997. (...) Ž2=5. XII. 1997. Svi listovi osvrću se na dvije međunarodne konferencije - onu o nacističkom zlatu u Britaniji i, drugu, o klimatskim promjenama u Kyotu. 'The Financial Times' piše kako je na londonskoj konferenciji zaključeno da se međunarodna potraga za opljačkanim zlatom iz II. svjetskog rata proširi i na ostalu imovinu. U slučaju umjetničkih djela taj će problem dovesti u neugodan položaj Rusiju, Vatikan i Francusku, kaže list. Na skupu je najavljena već nova konferencija o istom pitanju, u Washingtonu za šest mjeseci. Također je zatraženo da zemlje sudionice završe svoju istragu do kraja 1999. Najkonkretnije dostignuće konferencije bila je uspostava fonda za pomoć žrtvama nacističkoga terora za koju su već obećale doprinose Sjedinjene Države, Britanija, Austrija, Grčka, Luksemburg, Hrvatska, Brazil, Argentina i Poljska, zaključuje list. Pod naslovom 'Temperatura raste na razgovorima o globalnom zatopljavanju', 'The Guardian' piše kako je na konferenciji u Kyotu Japan izazvao žučnu svađu zahtjevom da Njemačka i Britanija reduciraju ispušne plinove više od Japana i Sjedinjenih Država. Umjesto dogovora o dokumentu o kontroli plinova koji zagrijavaju atmosferu, iskrsnule su nove poteškoće. Na nekoliko žučnih tiskovnih konferencija EU, Japan i Sjedinjene Države međusobno su se optuživale o tome tko bi trebao podnijeti veću žrtvu, zaključuje 'The Guardian'. No 'The Daily Telegraph' u nešto optimističnijem tonu piše kako u Kyotu raste nada da bi Sjedinjene Države mogle popustiti u svom otporu zahtjevima da smanje ispušne plinove, kao glavni potrošač fosilnih goriva na svijetu. List kaže, pozivajući se na Europsko povjerenstvo, kako će Amerika vjerojatno predložiti da redukcije plinova počnu prije nego što je to prošloga mjeseca najavio predsjednik Clinton. On je obećao da će Amerika stabilizirati količinu ispušnih plinova i električnih centrala između 2008. i 2012. godine. Članovi američkog izaslanstva nisu porekli te glasine, ali su rekli kako nisu primili nikakve nove upute, što je opet izazvalo nagađanja da će potpredsjednik Al Gore sljedeći tjedan sam objaviti taj ustupak kad stigne na konferenciju. Britanski službenici kažu kako će se tada vjerojatno postići dogovor, ali kako će program redukcije ispušnih plinova u kojemu će sudjelovati 160 zemalja vjerojatno biti sasvim skroman. 'The Daily Telegraph' piše i o tome kako su se ministri zdravlja zemalja članica EU sinoć dogovorili o zabrani reklama za duhan u cijeloj Uniji. Nakon grčevitog pogađanja u Bruxellesu, dogovoreno je da listovi smiju reklamirati duhanske proizvode još četiri godine. Sponzorstvo duhanskih kompanija na športskim i drugim manifestacijama mora prestati za pet godina. Iznimka je automobilsko natjecanje Formula 1 čije izuzeće traje osam godina. U skladu s dogovorom, reklame duhanskih proizvoda bit će dopuštene samo na mjestima prodaje ili u specijaliziranim časopisima. Samo su Njemačka i Austrija glasovale protiv zabrane, a Danska i Španjolska su se suzdržale, zaključuje 'The Daily Telegraph'. 'The Times' piše kako nizozemska vlada razmatra mogućnost novačenja 16-godišnjih dječaka u očajničkom pokušaju da popuni ispražnjene redove vojnih jedinica nakon što je ukinuta obveza služenja vojnog roka prije godine dana. Nizozemskoj vojsci sada nedostaje gotovo 25% potrebnih vojnika. U skladu sa zakonom o ljudskoim pravima, ti mladići ne bi smjeli nositi oružje, ali bi mogli - kako se ističe - vježbati štapovima dok ne dosegnu zakonom predviđenu dob od 17,5 godina. Akademska rasprava bi se spustila za jedinice za brzo reagiranje koje sudjeluju u operacijama NATO-a. Vojni stožer također razmatra mogućnost udvostručenja broja žena vojnika na 12% u razdoblju od deset godina. Problem novačenja pogoršan je i time što je vojska na vrlo lošem glasu i ima nizak moral. Otkako su nizozemski vojnici bili proglašeni krivima za pad Srebrenice, u Bosni 1995., vojsku potresaju skandali. Ove godine skupina vojnika proglašena je krivom za krijumčarenje droge. Neki vojnici iz sastava UN-a u Angoli imali su seksualne veze s maloljetnim osobama i pokušavali su krijumčariti dijamante i marihuanu. Vojni stožer optužen je za zataškavanje tih prekršaja. No pokušaji uvođenja discipline nisu uspjeli, a vojni sindikat izjavio je kako novi disciplinski kodeks vrijeđa inteligenciju vojnika, zaključuje 'The Times'. 'The Independent' piše kako bolest kravljega ludila čija je varijanta u ljudi neizlječiva, prijeti epidemijom cijeloj Europi, iako je dosad bila ograničena pretežno na Britaniju. List kaže kako su razmjeri bolesti u Britaniji sada prešli vrhunac, ali kako se bolest širi u drugim europskim zemljama. Prošli mjesec Luksemburg je izvijestio o svom prvom slučaju te bolesti. Vlada kaže kako je zaraženo govedo uvezeno iz Belgije, ali Belgija nikad dosad nije priznala da na njezinu tlu ima kravljega ludila. Slučajevi bolesti zabilježeni su u Portugalu, Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švicarskoj, Italiji i Danskoj. Neki stručnjaci smatraju da svim tim zemljama prijeti epidemija jer se mesom krava koje su zaražene, ali u njih zaraza još nije evidentirana, hrane druga mlađa goveda. U međuvremenu kravlje ludilo ne prestaje mučiti britanske farmere, mesare, a onda i ljubitelje govedine, jer je vlada najavila da će zabraniti prodaju svih dijelova govedina na kostima. Kupci su navalili u mesnice kako bi se, vjerojatno zadnji put, opskrbili rebrima, goveđim repovima i kotletima, prije nego što vladina zabrana stupi na snagu. (...) Ž5=(BBC) 080203 MET dec 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙