Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC
Ž2=7. XII. 1997.
Ž7=Pregled tiska
Današnjim naslovnicama britanskih dnevnih listova dominiraju izvješća
o bebi Karli, koja je bila oteta iz rodilišta samo nekoliko sati nakon
što se rodila. Karla je pronađena poslije 14 sati policijske potrage i
na naslovnim stranicama svih listova može se vidjeti slika sretnog oca
sa svojom kćerkicom. (...) Na konferenciji za novinare otac je samo
izjavio kako je jako sretan i svima zahvalio za pruženu pomoć. Nije
želio više govoriti o svojim osjećajima, jer - kako se to često događa
u takvim prilikama u Engleskoj - vjeruje se da je on potpisao sporazum
s jednim od britanskih tabloida, 'Daily Mirror', u vrijednosti od 38
tisuća funta, pa će te novine imati ekskluzivno pravo objavljivanja
njegove priče. 'The Sunday Times' piše kako se žena koja je otela bebu
devet mjeseci pretvarala da je trudna. Policija vjeruje kako je ona
uspjela čak i svoju obitelj i prijatelje uvjeriti da očekuje bebu. No
žena optužena za otimanje djeteta, ima već troje djece, starosti 11, 9
i 7 godina.
Na vanjskopolitičkim stranicama 'The Sunday Telegraph' objavljuje
opširni članak o stanju u Jugoslaviji, osobito o ubojstvima i
beogradskom podzemlju. Izvjestitelj 'The Telegrapha' iz Beograda kaže
kako su u posljednjih nekoliko mjeseci tri osobe koje su bile jako
bliske obitelji Milošević ubijene u dobro pripremljenim i
profesionalno izvedenim ubojstvima. Sva tri ubijena čovjeka su se
obogatila tijekom raspada bivše Jugoslavije, u vrijeme kad su
podzemlje i kriminal išli zajedno s politikom i poslom. Međutim, kako
piše 'The Telegraph' i pored toga što potraga za ubojicama njegovih
suradnika nije daleko odmakla, Milošević izgleda kao da ga nije
zabrinula sudbina njegovih bivših suradnika. U Sloboslaviji, kako su
jedne jugoslavenske novine nazvale državu koja se sastoji od Srbije i
Crne Gore, ništa ne može biti urađeno bez odobrenja g. Miloševića, pa
ako treba ne vidjeti ubojstvo onoga tko je previše znao, onda neka
tako i bude. 'The Telegraph' piše kako nije čudo da ljudi u
Jugoslaviji postaju sve nervozniji. Prodaja rotvajlera i pitbul
terijera je naglo porasla dok oko stotinu tvrtka koje nude zaštitu
imaju pune ruke posla. Oko 20 ubojstava visokih političara, šefova
policije i većih kriminalaca u Srbiji još je nerazjašnjeno. Nije se
moglo primijetiti da je Slobodan Milošević puno žalio zbog
nerazjašnjenih ubojstava svojih triju suradnika. 'Telegraph' piše kako
je plakanje na pogrebu Zorana Todorovića, koji je bio jedan od
najbogatijih ljudi u Srbiji, bilo samo pretvaranje. Todorović je
ubijen kada je izišao iz svog mercedesa, na jednoj od svojih
benzinskih crpki. Todorovićeva tvrtka Beopetrol imala je monopol na
uvoz nafte u Jugoslaviju. Nekoliko mjeseci prije ubijen je drugi
Miloševićev bliski suradnik, general Radovan Stojčić, ministar
unutarnjih poslova. Stojčić je ubijen u jednom talijanskom restoranu,
a sa sobom je imao torbu s milijun njemačkih maraka. Međutim, torba je
ostala nedirnuta, ubojice nije zanimao novac. 'Telegraph' piše kako se
Milošević boji da se ne pojavi na haaškom popisu osumnjičenih za ratne
zločine. Malo tko je znao više o njegovoj umiješanosti u balkansku
klaonicu nego ubijeni Stojčić, koji se i sam obogatio tijekom rata,
piše današnji 'The Daily Telegraph'. Beogradski novinar Miloš Vasić
kaže kako je Stojčićev problem bio možda u tome što je znao gdje su
leševi, dodajući kako njegovo ubojstvo prekida najosjetljiviju vezu
Miloševića sa zločinima počinjenim u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Iduća žrtva je Vlada Kovačević, koji je bio vlasnik niza dutty free
prodavaonica. Vasić za 'The Daily Telegraph' izjavljuje kako su sva
tri ubojstva izvedena mirno, točno, te da im je prethodila dobra
priprema. Slobodan Milošević je zasad postigao svoj cilj - ostati na
vlasti u srbijanskom mafija gospodarstvu. Međutim, je li to dovoljna
zaštita od mogućih atentatora, pita na kraju svog izvješća iz Beograda
novinar 'The Daily Telegrapha'.
'The Observer' piše na naslovnoj stranici da svijetu prijeti epidemija
novog virusa gripe. List navodi da su američki stručnjaci jučer
otputovali u Hong Kong kako bi hitno ispitali pojavu nove vrste gripe.
U Hong Kongu su dvije osobe oboljele i jedna je već umrla.
Znanstvenici se boje da smo potpuno neotporni na taj virus, jer je on
potpuno nov. 'The Observer' navodi i objašnjenje znanstvenika po
kojemu se mi sučeljavamo s dvije vrste virusa gripe. Prvi koji je već
godinama oko nas i na koji smo donekle imuni i, drugi, novi virus koji
se pojavljuje svakih nekoliko desetaka godina i na koji nismo otporni.
(...)
Ž2=6. XII. 1997.
Gotovo svim naslovnicama dominira priča o otmici novorođene
djevojčice. (...) 'The Independent' pokušava ocrtati psihološki profil
otmičara, bolje rečeno otmičarke, jer je naime uvijek riječ o ženama.
Britanski stručnjak Antony Black, bivši predstojnik psihološkog odjela
jedne velike britanske zatvorske bolnice, veli da su otmičarke
uglavnom osobe koje je netko duboko iznevjerio, najčešće neki
muškarac, ili osobe koje su pretrpjele neki udarac, kao što je
spontani pobačaj ili nesposobnost da zanesu. On veli: Ti se slučajevi
događaju oko raspada veze ili nekog gubitka. Takva žena čak može
živjeti u uvjerenju da čeka bebu i imati fantomsku trudnoću. No
profesorica psihologije na londonskom Saouth Bank sveučilištu tvrdi da
je teorija da se žene koje su spontano pobacile bave mišlju da preuzmu
nečije tuđe dijete - mit. Ona veli: Te žene žele vlastito dijete. Nema
dokaza da spontani pobačaj dovodi do otmice tuđeg djeteta. A jedan
stručnjakinja američkog centra za nestalu i iskorištavanu djecu veli:
Takve žene rijetko nanesu zlo djetetu koje otmu. One se za to dijete
brinu kao da je njihovo vlastito. Ova američka stručnjakinja dodaje
kako je moguće da se žena u trenutku otmice djeteta pretvarala da je
trudna, obmanjujući svog partnera, obitelj i prijatelje.
Nepoznata otmičarka koja je odnijela novorođenu djevojčicu iz bolnice
nije jedina žena koja danas dominira britanskim listovima. Druga je
sada već vrlo dobro poznata Diana Duduković, mlada Srpkinja zbog koje
je - kako se vjeruje - britanski časnik Nicolas Tacker ubio svoju
suprugu. Tacker se s mladom prevoditeljicom upoznao 1995., obavljajući
dužnost vojnog promatrača UN-a u BiH. Brojnim ljubavnim, seksualnim i
kriminalnim zapletima u ovoj priči pridružuje se i - sigurnosni. 'The
Independent' piše: Kad su britanski istražitelji u Zuerichu
saslušavali Dianu Duduković, nakon ubojstva Carol Tacker, oni nisu
krili činjenicu da ispituju mogućnost da je ona špijun. Kada su došle
na vidjelo pojedinosti o vezi između zapovjednika eskadrile Nicholasa
Tackera i kćerke pukovnika srbijanske vojske, u britanskom
ministarstvu obrane i Foreign Officeu počela su zvoniti zvona na
uzbunu. Dužnosnici su ustanovili da se časnik kraljevskog ratnog
zrakoplovstva raspitivao kod agencija za izbjeglice i azilante. Oni su
se među ostalim bojali da netko iskorištava Tackera bez njegova znanja
za to da omogući bijeg osumnjičenicima za ratne zločine, piše 'The
Independent'.
U većini britanskih listova pogled privlači slika koja se isprva doima
kao rad nekog apstraktnog umjetnika. No ubrzo postaje jasno da je 15
slikovitih zvjezdastih oblika plod mašte djece iz svih zemalja članica
EU i zaštitni znak britanskog predsjedništva u Uniji. Naime,
rotirajuće šestomjesečno predsjedništvo koje Britanija preuzima 1.
siječnja jučer je lansirao premijer Tony Blair na svečanosti održanoj
u futurističkoj zgradi terminala Eurostara, na londonskom kolodvoru
Watterloo. 'The Guardian' komentira: Nebo s 15 zvijezda koje su
naslikala djeca predstavlja dopadljivi pokušaj da se prikaže mlađahna
Europa koja zrači novom energijom i optimizmom, no istodobno je riječ
o komformističkom i staromodnom shvaćanju Europe. Naime unutar danske
zvijezde prikazana je mala sirena, a unutar njemačke velik brod koji
plovi niz brzu rijeku. Britanska zvijezda sjedinjuje britansku zastavu
i sunčani dan. Najbolje od svega: talijanska zvijezda ima u središtu
pizzu, sa, po svemu sudeći, salamom i rajčicama. Ova galaksija
mlađahnih zvijeza baš ne čini uvjerljivi logo, ali nema dvojbe da će
zahvaljujući njoj vlada steći nove prijatelje, komentira 'The
Guardian'.
Britanski se listovi danas uvelike bave preksinoćnjim izvlačenjem
skupina za svjetsko prvenstvo u nogometu koje se u lipnju i srpnju
održava u Francuskoj. 'The Independent' hvali ždrijeb kao svojevrsni
sat zemljopisa za inzularne Britance. Njegov uvodničar veli: Nekada su
Britanci upoznavali udaljena mjesta i kulture tako što su s njima
trgovali, napadali ih, pokrštavali i kolonizirali. Sada s njima igramo
nogomet. U cjelini gledano, nogomet je bolja metoda. Rašireni
stereotipi imperijalizma i rata, naime predodžbe o plemenitim
divljacima, zaostalim narodima, ljudožderima, Pigmejcima i nedokučivim
Japancima, ustupaju mjesto osjećaju ravnopravnosti koji se temelji na
poštovanju i boljem razumijevanju svijeta. Nogomet je najmoćnije
sredstvo modernog internacionalizma. Putovanje širi čovjekove duhovne
obzore čak i onda ako su oni koji putuju uglavnom međunarodne
nogometne zvijezde dok duh navijačkih masa ostaje prikovan za
televizor. No duh prosječnog nogometnog navijača koji je nekada bio
leglo najgorih rasnih predrasuda i ksenofobije, sada je programiran
tako da ne samo izražava divljenje brojnim crnim nogometašima nego i
da izgovori ime Carla Heinza Readla, napadača Liverpoola, veli 'The
Independentov' uvodničar.
'The Times' donosi priču o britanskom umjetniku koji je kad je od
njega zatraženo da podnese rad na temu božićno drvce, što svake godine
organizira londonska Tape Galerija, izložio veliku kantu do vrha
napunjenu smećem. No nije tu bila riječ o bilo kakvom smeću već o
smeću na zadanu temu. Tu su naime bili ostatci božičnog ručka, prazne
boce, prazne limenke, uporabljeni papir za zamatanje darova, slomljeni
ukrasi i uvenula ili slomljena božićna drvca. Naslov tog djela:
Božićno drvce 1997. (...)
Ž2=5. XII. 1997.
Svi listovi osvrću se na dvije međunarodne konferencije - onu o
nacističkom zlatu u Britaniji i, drugu, o klimatskim promjenama u
Kyotu. 'The Financial Times' piše kako je na londonskoj konferenciji
zaključeno da se međunarodna potraga za opljačkanim zlatom iz II.
svjetskog rata proširi i na ostalu imovinu. U slučaju umjetničkih
djela taj će problem dovesti u neugodan položaj Rusiju, Vatikan i
Francusku, kaže list. Na skupu je najavljena već nova konferencija o
istom pitanju, u Washingtonu za šest mjeseci. Također je zatraženo da
zemlje sudionice završe svoju istragu do kraja 1999. Najkonkretnije
dostignuće konferencije bila je uspostava fonda za pomoć žrtvama
nacističkoga terora za koju su već obećale doprinose Sjedinjene
Države, Britanija, Austrija, Grčka, Luksemburg, Hrvatska, Brazil,
Argentina i Poljska, zaključuje list.
Pod naslovom 'Temperatura raste na razgovorima o globalnom
zatopljavanju', 'The Guardian' piše kako je na konferenciji u Kyotu
Japan izazvao žučnu svađu zahtjevom da Njemačka i Britanija reduciraju
ispušne plinove više od Japana i Sjedinjenih Država. Umjesto dogovora
o dokumentu o kontroli plinova koji zagrijavaju atmosferu, iskrsnule
su nove poteškoće. Na nekoliko žučnih tiskovnih konferencija EU, Japan
i Sjedinjene Države međusobno su se optuživale o tome tko bi trebao
podnijeti veću žrtvu, zaključuje 'The Guardian'.
No 'The Daily Telegraph' u nešto optimističnijem tonu piše kako u
Kyotu raste nada da bi Sjedinjene Države mogle popustiti u svom otporu
zahtjevima da smanje ispušne plinove, kao glavni potrošač fosilnih
goriva na svijetu. List kaže, pozivajući se na Europsko povjerenstvo,
kako će Amerika vjerojatno predložiti da redukcije plinova počnu prije
nego što je to prošloga mjeseca najavio predsjednik Clinton. On je
obećao da će Amerika stabilizirati količinu ispušnih plinova i
električnih centrala između 2008. i 2012. godine. Članovi američkog
izaslanstva nisu porekli te glasine, ali su rekli kako nisu primili
nikakve nove upute, što je opet izazvalo nagađanja da će
potpredsjednik Al Gore sljedeći tjedan sam objaviti taj ustupak kad
stigne na konferenciju. Britanski službenici kažu kako će se tada
vjerojatno postići dogovor, ali kako će program redukcije ispušnih
plinova u kojemu će sudjelovati 160 zemalja vjerojatno biti sasvim
skroman.
'The Daily Telegraph' piše i o tome kako su se ministri zdravlja
zemalja članica EU sinoć dogovorili o zabrani reklama za duhan u
cijeloj Uniji. Nakon grčevitog pogađanja u Bruxellesu, dogovoreno je
da listovi smiju reklamirati duhanske proizvode još četiri godine.
Sponzorstvo duhanskih kompanija na športskim i drugim manifestacijama
mora prestati za pet godina. Iznimka je automobilsko natjecanje
Formula 1 čije izuzeće traje osam godina. U skladu s dogovorom,
reklame duhanskih proizvoda bit će dopuštene samo na mjestima prodaje
ili u specijaliziranim časopisima. Samo su Njemačka i Austrija
glasovale protiv zabrane, a Danska i Španjolska su se suzdržale,
zaključuje 'The Daily Telegraph'.
'The Times' piše kako nizozemska vlada razmatra mogućnost novačenja
16-godišnjih dječaka u očajničkom pokušaju da popuni ispražnjene
redove vojnih jedinica nakon što je ukinuta obveza služenja vojnog
roka prije godine dana. Nizozemskoj vojsci sada nedostaje gotovo 25%
potrebnih vojnika. U skladu sa zakonom o ljudskoim pravima, ti mladići
ne bi smjeli nositi oružje, ali bi mogli - kako se ističe - vježbati
štapovima dok ne dosegnu zakonom predviđenu dob od 17,5 godina.
Akademska rasprava bi se spustila za jedinice za brzo reagiranje koje
sudjeluju u operacijama NATO-a. Vojni stožer također razmatra
mogućnost udvostručenja broja žena vojnika na 12% u razdoblju od deset
godina. Problem novačenja pogoršan je i time što je vojska na vrlo
lošem glasu i ima nizak moral. Otkako su nizozemski vojnici bili
proglašeni krivima za pad Srebrenice, u Bosni 1995., vojsku potresaju
skandali. Ove godine skupina vojnika proglašena je krivom za
krijumčarenje droge. Neki vojnici iz sastava UN-a u Angoli imali su
seksualne veze s maloljetnim osobama i pokušavali su krijumčariti
dijamante i marihuanu. Vojni stožer optužen je za zataškavanje tih
prekršaja. No pokušaji uvođenja discipline nisu uspjeli, a vojni
sindikat izjavio je kako novi disciplinski kodeks vrijeđa
inteligenciju vojnika, zaključuje 'The Times'.
'The Independent' piše kako bolest kravljega ludila čija je varijanta
u ljudi neizlječiva, prijeti epidemijom cijeloj Europi, iako je dosad
bila ograničena pretežno na Britaniju. List kaže kako su razmjeri
bolesti u Britaniji sada prešli vrhunac, ali kako se bolest širi u
drugim europskim zemljama. Prošli mjesec Luksemburg je izvijestio o
svom prvom slučaju te bolesti. Vlada kaže kako je zaraženo govedo
uvezeno iz Belgije, ali Belgija nikad dosad nije priznala da na
njezinu tlu ima kravljega ludila. Slučajevi bolesti zabilježeni su u
Portugalu, Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Poljskoj,
Švicarskoj, Italiji i Danskoj. Neki stručnjaci smatraju da svim tim
zemljama prijeti epidemija jer se mesom krava koje su zaražene, ali u
njih zaraza još nije evidentirana, hrane druga mlađa goveda.
U međuvremenu kravlje ludilo ne prestaje mučiti britanske farmere,
mesare, a onda i ljubitelje govedine, jer je vlada najavila da će
zabraniti prodaju svih dijelova govedina na kostima. Kupci su navalili
u mesnice kako bi se, vjerojatno zadnji put, opskrbili rebrima,
goveđim repovima i kotletima, prije nego što vladina zabrana stupi na
snagu. (...)
Ž5=(BBC)
080203 MET dec 97
Josip Dabro podnio ostavku
Južna Koreja: Istražitelji traže produljenje pritvora predsjednika
Trumpova inauguracija: SAD jačaju sigurnost meksičke granice u El Pasu
Tisuće Australaca bez struje uslijed jake kiše i razornih vjetrova
Kolumbijski predsjednik obustavio mirovne pregovore s pobunjenicima ELN-a
Talijanska premijerka Meloni prisustvovat će Trumpovoj inauguraciji
Najava događaja - svijet - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - fotografije - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - kultura - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za subotu, 18. siječnja