PREDSTAVLJENI RADOVI LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA

ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Dva broja "Radova", 5. i 6., Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža predstavljena su danas na prigodnoj svečanosti u Leksikografskom zavodu. Radove su predstavili dr. Igor Gostl i glavna urednica Razdjela za leksikografiju, enciklopediku i informatiku Ljerka Schiffler- Premec. U kratkom prikazu ona je istaknula da je u oba broja tematizirno nekoliko leksikografsko-enciklopedičkih cjelina čiji su autori suradnici Zavoda, te vanjski suradnici i ugledni znanstvenici.#L# Tako je u broju 5. Igor Gostl predstavlja lik i djelo Bogoslava Šuleka, posebice njegov doprinos hrvatskom znanstvenom nazivlju 19. st., a jedan je dio posvećen poznatom leksikografu isusovcu Ivanu Belostencu, autoru poznatog Gazophylaciuma. Dio se tekstova odnosi i na Krležu kao autora enciklopedijskih tekstova, osobito na njegove estetske i političke prosudbe i stajališta, te njegov odnos prema velikim hrvatskim umjetnicima, poput Augustinčića, Meštrovića, Čerine, Đalskog i drugih. Oba broja Radova donose i brojne recenzije, prikaze i osvrte pojedinih djela kako s područja humanističkih tako i prirodnih znanosti. Zanimljivo je da je u 6. broju objavljen tekst o kulturnom blagu bačkih Hrvata, autora Ante Sekulića, zatim članci o dvjema građanskim obiteljima iz 16. i 17. st. s otoka Cresa te tekstovi objavljeni u povodu smrti istaknutih ličnosti hrvatske kulture i znanosti poput Pavla Tijana i Stjepana Antoljaka. Kao posebna zanimljivost tih radova danas je ujedno predstavljen pretisak "Hrvatske početnice" iz 18. st., točnije iz 1756. To djelo koje nosi naslov "Libellus alphabeticus cum vocabulario brevi Latino, Ilyrico, Germanico", priredio je i danas predstavio ugledni kroatist Alojz Jembrih. Riječ je o vrlo rijetkom primjerku spomenutoga abecedara za koji je utvrđeno da postoji samo jedan orginalni primjerak, a po mišljenju priređivača, njegovi su autori slavonski isusovci ili franjevci iz 18. st. To je, uz ostalo, i najopširnija hrvatska početnica koja je služila izobrazbi djece i odraslih, a u njoj su i crkveni tekstovi pa je služila i za bogoslužje. Abecedar sadrži 1130 latinskih riječi koje su prevedene usporedno na hrvatski i njemački, tako da ukupno ima 3400 riječi. To je djelo je, po riječima priređivača, obogatilo hrvatsku leksikografiju i na vrlo dojmljiv način predstavlja i za nas danas zanimljivu latiničku grafiju. O djelatnosti Zavoda govorio je i njegov glavni ravnatelj akademik Dalibor Brozović najavivši da će od značajnijih izdavačkih poduhvata toga zavoda iz tiska uskoro izaći Religijski leksikon. (Hina) ta mć 051606 MET dec 97