BBC-TISAK 2. PROSINCA 1997.

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=2. XII. 1997. Ž7=Pregled tiska Jučerašnji neuspješni pokušaji britanskoga ministra financija da za svoju zemlju osigura mjesto u budućem odboru koji će određivati europsku monetarnu politiku nakon pokretanja zajedničke valute, privlači pozornost većega dijela jutrošnjih britanskih listova. Prokonzervativni 'The Daily Telegraph' izvješće stavlja na naslovnu stranicu te na početku navodi izjavu francuskoga ministra financija koji se na sastanku najviše protivio britanskim zahtjevima. Projekt zajedničke valute euro nalikovat će na privatni brak. Oni koji nisu partneri, neće biti ni dobrodošli. Oni koji su u braku, ne žele strance u svojoj spavaćoj sobi, opisao je razloge svoje protimbe francuski ministar financija. Britanski ministar odbio je po završetku sastanka sudjelovati na konferenciji za novinstvo, ali je nešto prije upozorio kako Francuska i Njemačka riskiraju da Europsku uniju podijele u dva dijela ako zemlje, poput Britanije, koje u početku neće sudjelovati u projektu zajedničke valute, budu isključene iz razgovora o ključnim gospodarskim pitanjima. 'The Daily Telegraph' ističe da su britansko stajalište da sve zemlje Europske unije sudjeluju u radu monetarnoga odjela euro snažno poduprle Švedska, Danska i Grčka, koje se također u početku neće uključiti u zajedničku valutu. Francuska, Njemačka i Italija inzistirale su međutim da zemlje koje prihvate zajedničku valutu imaju pravo raspravljati o osjetljivim pitanjima, poput valutnih tečajeva, bez zemalja koje ne prihvate zajedničku valutu. List nadalje navodi izjave britanskih dužnosnika, bliskih ministarstvu financija, da je Britanija - ako druga strana ne popusti - na predstojećem summitu EU u Luksemburgu spremna iskoristiti svoje pravo veta kako bi budućem monetarnom odboru euro zabranila da svoje sjednice održava u zgradama i na zemljištu koje je u zajedničkom vlasništvu EU bilo gdje u Europi. Isti izvori kažu kako je gospodin Brown zabrinut da bi ekskluzivni monetarni klub euro - ako se ustanovi - ubrzo postao stvarno ishodište gospodarske moći koje sada počiva na redovitim sastancima ministara financija 15 članica. 'The Financial Times' također piše o pripremama za uvođenje eura, ali iz švicarske perspektive. List prenosi da se u financijskim i bankarskim krugovima u Švicarskoj s nevjericom gleda na uvođenje zajedničke valute, ocjenjujući to megalomanskim projektom kojemu je svrha nametanje opasnih ograničenja na monetarnu i fiskalnu politiku na području koje će obuhvaćati. Švicarci imaju i još jedan razlog za strahovanje. Kako 'Financial Timesu' objašnjava predsjedajući švicarske središnje banke, švicarski franak bit će nakon uvođenja zajedničke valute zbog želja stranih investitora za divesifikacijom njihovih uloga izložen većoj potražnji na međunarodnim tržištima, što bi njegov tečaj u odnošaju na druge valute moglo toliko precijeniti da se s njim ne bi mogle nositi ni najproduktivnije švicarske tvrtke. U tim prilikama jedan izlaz za Švicarce bio bi uvođenje fiksnoga tečaja između franka i eura, ali tako bi se i kompromitirala švicarka monetarna samostalnost, što se po svaku cijenu želi izbjeći. Švicarska je svakako predmet međunarodnoga zanimanja i uoči današnje međunarodne konferencije u Londonu koja pokušava utvrditi podrijetlo i konačnu sudbinu nacističkoga zlata, veliki dio kojega je tijekom Drugoga svjetskoga rata bio pohranjen na bankovnim računima i u sefovima neutralne Švicarske. Većina listova prenosi jučerašnje zaključke neovisne povijesne komisije koja je procijenila da je kroz švicarske banke prošlo više od 60 milijuna tadašnjih dolara u zlatu koje su nacističke vlasti većim dijelom trošile da bi kupile švicarske franke, što je za vrijeme rata bila jedina konvertibilna valuta u Europi. 'The Daily Telegraph' izvješćuje iz Berna o žalbama čelnika židovske zajednice u Švicarskoj da su od početka međunarodne kampanje za utvrđivanje konačne sudbine nacističkoga zlata Židovi u svim dijelovima Švicarske izloženi sve učestalijim antisemitskim napadima, a najviše u obliku prijetećih anonimnih pisama, iako je bilo i izgreda tjelesnih napada. Martin Rosenfeld, glavni tajnik švicarske federacije židovskih zajednica, ističe da je ključni trenutak predstavljao govor švicarskoga Predsjednika početkom ove godine kada je ogorčeno napao - kako se izrazio - iznuđivačku i ucjenjivačku urotu međunarodnih organizacija koje iz švicarskih banaka žele iscijediti novce za preživjele žrtve holokausta. Koliko je meni poznato, Auschwitz se nije dogodio u Švicarskoj, rekao je tada švicarski Predsjednik. Židovski čelnik ističe da su židovske organizacije nakon toga govora bile zapljusnute pismima u kojima im se poručivalo - Židovi van iz Švicarske! te da su, usprkos potpori koju su dale protestantske i katoličke crkve, odnosi s ostalim Švicarcima najnapetiji u zadnjih trideset godina. (...) 030244 MET dec 97