ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu proslavit će 90. obljetnicu svoga utemeljenja (1907.- 1997.) izložbom najpoznatijih hrvatskih likovnih umjetnika koji su se tijekom devet desetljeća školovali na toj
akademiji. Ta će velika izložba biti otvorena 5. prosinca u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, a uz 90. obljetnicu godišnjice Akademije bit će tiskana i opsežna monografija o njenu radu, najavili su na današnjoj konferenciji za novinare dekanica ALU Dubravka Babić, autor izložbe Miroslav Gašparević, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Peruško Bogdanić i ravnateljica HDLU-a Nevena Tudor.
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Akademija likovnih umjetnosti u
Zagrebu proslavit će 90. obljetnicu svoga utemeljenja (1907.-
1997.) izložbom najpoznatijih hrvatskih likovnih umjetnika koji su
se tijekom devet desetljeća školovali na toj akademiji. Ta će
velika izložba biti otvorena 5. prosinca u Domu hrvatskih likovnih
umjetnika, a uz 90. obljetnicu godišnjice Akademije bit će tiskana
i opsežna monografija o njenu radu, najavili su na današnjoj
konferenciji za novinare dekanica ALU Dubravka Babić, autor
izložbe Miroslav Gašparević, predsjednik Hrvatskog društva
likovnih umjetnika Peruško Bogdanić i ravnateljica HDLU-a Nevena
Tudor.#L#
Govoreći o povijesti ALU-a, Dubravka Babić je podsjetila da je
ustanovljenju javne hrvatske umjetničke škole u Zagrebu, koja će
poslije postati Akademijom likovnih umjetnosti, prethodila
izgradnja šest slikarskih i kiparskih atelijera u prostorima
današnje Škole za primjenjenu umjetnost. Ti atelijeri građeni su,
kao i zgrada Škole, koncem prošlog stoljeća (od 1894. do 1895.) za
istaknute hrvatske likovne umjetnike, a uz veliko zalaganje
Izidora Kršnjavoga, tadašnjeg predstojnika Odjela za bogoštovlje i
nastavu i poznatog mecene hrvatskih umjetnika.
Za Akademiju je, kako je istaknuto, presudna 1907. godina kada je
naredbom Kraljevsko-hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske
vlade, odnosno Odjela za bogoštovlje i nastavu, osnovana prva
umjetnička škola u Hrvatskoj pod nazivom Kraljevsko zemaljsko
obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt. Četiri mjeseca kasnije,
19. listopada 1907., taj je naziv preimenovan u Privremenu višu
školu za umjetnost i obrt. Škola je još nekoliko puta mijenjala
naziv, a 1940. godine posebnom uredbom postaje Akademija likovnih
umjetnosti.
Dubravka Babić istaknula je i bogatu izdavačku djelatnost
Akademije, te napomenula da je u ovoj godini s radom počeo i Odsjek
za restauriranje umjetnina.
Govoreći o izložbi u povodu obljetnice ALU-a, Miroslav Gašparević
je naglasio da će na njoj biti predstavljano 112 hrvatskih autora s
oko 320 radova. Po njegovim riječima, po prvi puta će biti
postavljena izložba u svim prostorima Hrvatskog doma likovnih
umjetnika, spomenika nulte kategorije, koji je upravo za izlagačku
djelatnost i projektirao Ivan Meštrović.
Izložbu će, kako se očekuje, otvoriti ministar kulture mr. Božo
Biškupić.
(Hina) ta bn
021430 MET dec 97