KYOTO, 2. prosinca (Hina/AP/Reuters)- Pregovarači iz 150 zemalja razmatraju u utorak u Kyotu ključno pitanje za postizanje novog povijesnog sporazuma o spriječavanju globalnog zagrijavanja Zemlje - a to je obvezivanje pojedinih
zemalja na smanjenje postotaka izbacivanja štetnih plinova u atmosferu.
KYOTO, 2. prosinca (Hina/AP/Reuters)- Pregovarači iz 150 zemalja
razmatraju u utorak u Kyotu ključno pitanje za postizanje novog
povijesnog sporazuma o spriječavanju globalnog zagrijavanja
Zemlje - a to je obvezivanje pojedinih zemalja na smanjenje
postotaka izbacivanja štetnih plinova u atmosferu.#L#
Najveće nesuglasice nisu prevladane, a predsjedavatelj
konferencije nastoji Sjedinjene Države privoljeti da zauzmu
elastičnije stajalište.
Jer, drugoga dana rada 10-dnevne konferencije, Amerikanci tvrde da
su vlade zemalja Trećeg svjeta pokazale nedostatno zanimanje za
američki prijedlog: na smanjenje emisije štetnih plinova trebale
bi se obvezati i zemlje u razvoju.
Predsjednik Clinton objavio je u Washingtonu da će potpredsjednik
Al Gore doputovati idućeg tjedna u Kyoto i predstaviti američko
stajalište. Dolazak samog potpredsjednika "pokazuje da to pitanje
smatramo od izuzetno velike važnosti", kazao je Clinton.
SAD i Europska unija nude za 21. stoljeće vrlo različite planove za
kontrolu emisije ugljičnog dioksida i druglih plinova u atmosferu,
uglavnom nusprodukata spaljivanja fosilnog goriva koji utječu na
globalno zagrijavanje. Prema ocjeni znanstvenika ta rastuća
prijetnja mogla bi poremetiti klimu planete idućih desetljeća.
Europljani predlažu da industrijski razvijene zemlje do 2010.
godine smanje izbacivanje plinova u atmosferu i postignu razinu za
15 posto manju od razine 1990. Clinton je predložio smanjenje koje
bi se izjednačilo s razinom iz 1990. godine, a nikako ispod nje, a i
to tek 2012. godine.
Vlade bi same trebale odlučiti kako postići ta smanjenja. Među
najdjelotvornijim metodama bilo bi korištenje nove tehnologija i
postupno zatvaranje termoelektrana.
Amerikanci žele "različitost" - odnosno propisivanje različitih
postotaka smanjenja emisije štetnih plinova za - pojedine zemlje.
Predsjedavajući pregovorima u Kyotu, koji se odvijaju bez
prisustva novinara, argentinski diplomat Raul Estrada kazao je
novinarima da je "raznovrsnost opće prihvaćena".
Visoki dužnosnik, koji je želio ostati neimenovan, smatra da
američka ekipa još uvijek ne barata specifičnim brojkama - već
jedino želi da Sjedinjene Države zadrže emisiju plinova na razini
1990. u bilo kojoj "shemi različitih postotaka".
Dvogodišnji proces pregovaranja oslobodio je razvijene zemlje
prisile obvezatnih smanjenja, ali jednoglasno usvojenom
rezolucijom američki Senat prijeti da će blokirati bilo koji
protokol ako smanjenja neće biti nametnuta i zemljama Trećeg
svijeta.
Američka industrija strahuje od konkurencije zemalja Trećeg
svijeta koje bi tako mogle u neograničenim količinama slobodno
spaljivati jeftini ugljen.
Vodeći kritičar sporazuma o globalnom zagrijavanju u američkom
Senatu, republikanac Chuck Hagel iz Nebraske doputovao je u utorak
u Kyoto i počeo susrete s dužnosnicima i čelnicima Trećeg svijeta
upozoravajući da će bilo koji protokol biti blokiran u američkom
Senatu ako njime neće biti obuhvaćene i zemlje u razvoju.
Hagel je pritom naglasio da ne trebaju sve zemlje Trećeg svijeta
biti obuhvaćene smanjenjem. One čak ne moraju odmah pristati i na
određene brojke - već se općenito obvezati na ograničenje istodobno
kada i Sjedinjene Države. Poslije se može pregovarati o "brojkama"
rekao je on.
Siromašne zemlje, međutim, u utorak brane svoje stajalište
odgovarajući da odgovornost za čišćenje Zemljine atmosfere leži
uglavnom na bogatim državama jer su je one najviše i zagadile.
"Kategorički smo odgovorili 'Ne'", rekao je Tanzanijac Mark
Mwandosya, predsjedatelj takozvane grupe G77 i Kine, koja okuplja
77 zemlja u razvoju i Kinu.
Zemlje u razvoju tvrde da njihova gospodarstva, koja su tek počela
rasti, ne bi smjela plaćati cijenu rasta razvijenih zemalja u
prošlosti koje su se bogatile na iskorištavanju nafte.
Znanstvene studije pokazuju da udio razvijenih zemalja u emisiji
ugljičnog dioksida u razdoblju od 1870. do 1986. godine iznosi oko
86 posto.
Znanstvenici upozoravaju da učinak staklenika u Zemljinoj
atmosferi može izazvati globalni rast temeprature, te potencijalno
uzrokovati porast razine mora, poplave i suše.
(Hina) rt rb
021239 MET dec 97