SARAJEVO: NOVINARI I RATNI ZLOČINCI U RALJAMA POLITIKE

SARAJEVO, 1. prosinca (Hina - Ranko Mavrak) - Pritisnut nizom nimalo ugodnih pitanja o prikrivenim ratnim zločinima, koje su u posljednjih mjesec dana otvorila sarajevska neovisna javna glasila, bošnjački politički vrh više nije mogao uzmicati. Prvi čovjek Stranke demokratske akcije i predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović odlučio je javno prihvatiti bačenu rukavicu i pokušati odgovoriti na pitanja o zločinima počinjenima tijekom opsade Sarajeva, ubojstvima Hrvata u Neretvanskoj dolini, a po prvi put i o sudbini 26 bugojanskih Hrvata koji se i danas vode kao nestali. Izetbegović je na javnoj tribini Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca u subotu u Sarajevu najprije pokušao optužiti "ogledalo koje daje ružan odraz", kazavši da novine koje se "utrkuju u prikazivanju crne strane društva" zapravo uopće nisu neovisne te da su dijelom "kampanje protiv bosanskih vlasti i Armije".#L# "Sad smo u najmanju ruku jednaki, ako nismo možda čak i gori jer se kod četničkih zločina ne navode detalji", kazao je Izetbegović. Izetbegović odstupa od do sada uobičajene tvrdnje da "mi nismo činili zločine, niti smo rušili crkve". "Zločina je na žalost bilo", priznao je Izetbegović. Dodao je kako se ipak valja upitati koliko, jer to ima smisla s političkog stajališta, iako je svaki zločin zločin. Odbijajući mogućnost da su zločini bili proizvod odluka političkog i vojnog vodstva, Izetbegović se zauzeo da konačnu riječ o svemu kaže istraga, potvrdivši istodobno kako je ona bila zaustavljena kada je riječ o događajima u Grabovici 1993. "Nje nije bilo sve dok nismo prozvani", rekao je Izetbegović i dodao kako su za to zaslužni oni isti mediji koje je ranije prozvao kao sudionike protubosanske kampanje. Izetbegović tvrdi: "Vojnici naše armije mogli bi imati do sto ljudi na duši kada se zbroje nesreće u Kazanima, Grabovici, tunelu Čelebići i možda još dva-tri mjesta, onda nad Hrvatima kod Bugojna, vjerojatno, iako je to još nedokazana stvar". Bošnjački politički vođa također iznosi procjenu kako je "možda jedan promil naših vojnika bio umiješan u zločine", te da je apsolutna neistina kako je u Sarajevu ubijeno dvije do tri tisuće Srba. Izetbegović je ustvrdio da su zapovjednik 10. brdske brigade Mušan Topalović Caco i neki njegovi ljudi po Sarajevu ubijali iz koristoljublja, bez obzira na nacionalnost, te je ponovno prozvao medije jer, po njegovu sudu, nisu pokušali saslušati što o svemu tome imaju reći tužitelji, suci, istražitelji "da doznaju što se stvarno dogodilo na tim nesretnim Kazanima". Nekako istodobno kada je Izetbegović to govorio, u Sarajevu se u prodaji pojavio novi broj lista "Slobodna Bosna" u kojemu je objavljen intervju s Markom Mikerevićem, sucem-porotnikom sarajevskoga Okružnog vojnog suda, koji je bio izravnim svjedokom suđenja pripadnicima zloglasne Topalovićeve postrojbe, uhićenima nakon njegove likvidacije pri navodnom pokušaju bijega iz zatvora. Mikerević je Sarajevo napustio nakon daytonskog sporazuma i danas živi u Doboju, a vlastima srpskog entiteta predao je dokaze o zločinima nad Srbima počinjenima u Sarajevu. Iznio ih je, kako sam kaže, zašivene u postavi jakne. On tvrdi kako je na području Trebevića, zoni odgovornosti Topalovićeve brigade, ubijeno između tisuću i pol i dvije tisuće Srba. Mikerević navodi kako je jedna svjedokinja potvrdila da je na području usjeka Kazani vidjela najmanje 200 leševa, među kojima i svog muža koji je bio Srbin, ali i pripadnik Armije BiH. Po njegovim rječima, u zapovjedništvu 10. brdske pronađena je sablja duljine 80 centimetara kojom su odsjecane glave i na nju nabadane. Na pitanje zašto je uopće došlo do obračuna s Topalovićem, Mikerević kaže: "U Okružnom vojnom sudu govorilo se da su se Alija i Caco zavadili. Meni su vojnici Rifet Bungur i Šefko Mirzić pokazivali proglas u kojemu stoji kako se u Sarajevo infiltrirala jaka peta kolona i da treba početi s njenim suzbijanjem. To suzbijanje mnoge je Srbe koštalo glava... U zaglavlju proglasa pisalo je Predsjedništvo BiH, a potpisan je Alija Izetbegović". Mikerević također tvrdi da je Topalović zapovijedi dobivao iz Predsjedništva BiH i da je Izetbegović u jednom trenutku od njega zatražio da mu te zapovijedi vrati. Odvjetnik Žarko Bulić koji je tijekom sudskog postupka protiv pripadnika 10. brigade bio angažiran kao branitelj nekima od njih ranije je u izjavi za časopis "Dani", koji je i otvorio tu mračnu epizodu, ustvrdio da suđenje nije poštivalo načelo zakonitosti niti je bilo pravilno provedeno, jer nikome nije suđeno na temelju optužbe za ratni zločin, iako se radilo o očitoj likvidaciji civila. On je tada izjavio kako zbog propusta u suđenju "apsolutno postoji mogućnost da to preuzme Den Haag". Zaključujući svoje subotnje komentiranje zločina za koje su odgovorni pripadnici Armije BiH, Izetbegović je posredno potvrdio kako je Den Haag već počeo taj posao. "Oni će imati našu punu suradnju", obećao je Izetbegović dodavši kako na rasvjetljavanju svih okolnosti rade i lokalna istražiteljska tijela. Javnost očekuje da se utvrdi koliko je točno ljudi ubijeno bez ikakva suda i suđenja, kako je Topalović više od godinu dana mogao nekažnjeno raditi to što je radio, a o čemu je brujao cijeli grad i pod kakvim je okolnostima taj predratni kavanski svirač ubijen. Topalović je zarobljen u akciji "Trebević" civilne i vojne policije Armije BiH listopada 1993., ubijen iste noći, a akcija je prikazana kao obračun s postrojbama izvan zapovjednog sustava. Tijelo mu je pokopano na, za javnost, nepoznatom mjestu. Ekshumiran je lani i pokopan, bez nazočnosti predstavnika vlasti, u nazočnosti 15 tisuća ljudi na groblju heroja obrane Sarajeva. Javnost očekuje i odgovor na pitanja vezana uz, kako ih Izetbegović naziva, "nesreće" u Grabovici i Bugojnu. Mediji koji su preko noći označeni protubosanskima nisu radili ništa drugo nego postavili ta pitanja. (Hina)rm vkn 011253 MET dec 97