RFI - 30. STUDENOG, LOVRIĆ O SABORU HSLS

Ž1=MEĐUNARODNI FRANCUSKI RADIO - RFI Ž2=30. XI. 1997. Tjedna politička kronika iz Hrvatske u kojoj se Jelena Lovrić bavi saborom oporbene socijalno-liberalne stranke. "U Zagrebu se jučer i danas održava izborni sabor Hrvatske socijalno-liberalne stranke koji se u javnosti prati s velikim zanimanjem. Nekad ozbiljna stranka, prva među oporbenima, pala je danas na dosta niske grane. Unatrag godinu dana liberale trese teška kriza. Stranka se podijelila na dvije frakcije, okupljene, jedna oko dosadašnjeg predsjednika Vlade Gotovca, a druga oko predsjednika Velikog vijeća stranke Dražena Budiše. Njih su dvojica sada istakli kandidature za predsjedničko mjesto u idućem razdoblju. Nekadašnji bliski suradnici, obojica jake ličnosti, postali su proteklih mjeseci žestoki protivnici, dotle da se postavlja pitanje ili - ili. Dva su se krila bez ikakvih skrupula sukobljavala u javnosti na takav način da se činilo kako su u verbalnom građanskom ratu. I dvodnevni sabor protječe u sličnom raspoloženju: međusobna nesnošljivost i ogorčena borba za prevlast u stranci. Rascjep se počeo nazirati u ljeto prošle godine kada su čelnici liberala ušli u razgovore s Tuđmanom o bliskom povezivanju s HDZ-om. Dogovor je propao, nešto zbog žestokog otpora u javnosti, ali i zato jer HDZ nije bio spreman ni na minimum promjena kojima bi liberali opravdali odluku o koaliciji. Dilema surađivati s HDZ-om ili ići s oporbom, sve je više lomila liberalnu stranku. To je postala glavna točka njezine podjele. Premda se povremeno činilo kako je u prvom redu riječ o osobnom sukobu između dvije jake karizme, Gotovčeve i Budišine, njih su dvojica sve više personalizirali dvije oprečne političke platforme. Gotovac je sve jasnije artikulirao stajalište da se sadašnja vlast ne može promijeniti ni popraviti te da je stoga izborima treba smijeniti. Smjenu Tuđmanove vlasti postavio je kao prvi zadatak i glavni cilj oporbenog djelovanja. U tom je smislu inzistirao na zajedničkom nastupu oporbenih stranaka, smatrajući da se HDZ samo tako može poraziti. Budiša nije protiv suradnje s HDZ-om. On smatra da se vladajući izborima ne mogu smijeniti zato jer imaju još uvijek masivnu podršku, ali i zato jer ne priznaju po sebe nepovoljne rezultate izbora. On je za suradnju i tako posredno mijenjanje vladajućih. Povrh toga, Budiša je sebe počeo gledati kao Tuđmanova nasljednika na mjestu šefa države, ali i u srcima HDZ-ovih glasača. Smatra da nakon odlaska sadašnjeg predsjednika, on jedini može dobiti veliki dio njegova biračkog tijela, što bi bila dobra startna pozicija i za osvajanje Predsjedničkih dvora. A onda bi valjda slijedile liberalne reforme. Plan je navodno razrađen u suradnji s takozvanom umjerenom strujom u HDZ-u. Teško je reći što je Budišin motiv, osobna ambicija ili osebujno shvaćanje domoljubne dužnosti. Kod njega se, naime, dade raspoznati uvjerenje da će takvom svojom kooperativošću s vladajućima spasiti Hrvatsku od kaosa u posttuđmanovskom vremenu. O dijelu radikalnije oporbe koja smjenu sadašnje vlasti snuje i upotrebom masovnih protesta, on govori kao o sanjačima kaosa i albanizacije Hrvatske. Slijedom takvih stavova, liberali su u mnogim sredinama već ušli u povezivanje s HDZ-om. I u Zagrebu su im, napuštajući opoziciju, pomogli da uspostave vlast. Takvo ponašanje brani se domoljubnom zabrinutošću, ali nerijetko ispod tih visokoparnih fraza izbija banalna trgovina. U mnogim sredinama liberali su kupljeni dobrim plaćama i raznim privilegijama. Tuđmanova stranka koja sve što u Hrvatskoj vrijedi drži u svojim rukama, ima u tom pogledu široke mogućnosti. Slijedom te osnovne razlike između dvojice vodećih liberala, na saboru HSLS-a predložene su dvije rezolucije. Zalažući se za jednoznačan i transparentan stav prema HDZ-u, Gotovčeva odbija bilo kakvo povezivanje s vladajućom strankom. Budišina ja zamumuljena i zagovara tzv. španjolski model smjene vlasti, dakle dogovornu tranziciju u kojoj bi sudjelovali svi glavni politički akteri. Pritom slučajno ili namjerno zaboravlja da za takav model prjelaska autoritarne u demokratsku vlast u Hrvatskoj nedostaje glavni preduvjet. Nema volje ni suglasnosti u vladajućim redovima. Gotovac je najavio da će pobijedi li Budiša, on istupiti iz stranke i osnovati nove liberale. Pitanje je ipak hoće li to učiniti. Prvo zato jer je praviti stranku ispočetka mučan i neizvjestan posao, a drugo, ispostavilo se da on u sadašnjoj liberalnoj stranci još uvijek ima mnogo pristalica. Jučerašnje glasovanje za novog predsjednika pokazalo je da Budiša ima veću potporu, ali natpolovičnu većinu nije dobio. Po glasovima obje su frakcije gotovo podjednake veličine, a i četiri potpredsjednička mjesta tajnim su biranjem ravnopravno podijeljenja. To znači da su liberali duboko rascijepljeni i da će stranka i ubuduće vrlo teško skladno funkcionirati, čak ako i dobije novo vodstvo. Hoće li mandat novog predsjednika biti i potvrđen, u trenutku ovog javljanja još je neizvjesno. Sabor danas nema kvorum i čini se kao da sve ubrzano ide svom definitivnom raspadanju. Iako Budiša tvrdi da će stranku podići do nekadašnje snage, u to je vrlo teško povjerovati. Liberali su svojim okršajima zadnjih mjeseci izgubili vjerodostojnost i pokazali se kao nepouzdana stranka. To se teško može popraviti. Nezavisno od Budišinih ambicija, on je možda na taj način izvršio zadatak za koji ga je HDZ trebao. Boreći se za vlast razbio je stranku i doveo je do toga da na političkoj sceni Hrvatske danas ne znači mnogo. Iako on po svoj prilici još uvijek vjeruje da je HDZ-u potreban i kao Tuđmanov nasljednik, teško je ne vidjeti da kandidata za to mjesto vladajući imaju napretek i u vlastitim redovima." Ž5=(RFI) 010305 MET dec 97