SUĐENJE BLAŠKIĆU: NIZ SVJEDOKA IZ AHMIĆA

DEN HAAG, 28. studenoga (Hina) - U protekla tri tjedna suđenja generalu Tihomiru Blaškiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) najviše je vremena posvećeno saslušanju svjedoka iz Ahmića, koji su govorili o tragičnim sudbinama, svojim i svojih obitelji, koja ih je snašla u napadu pripadnika HVO-a na njihovo selo 16. travnja 1993. godine.#L# Od 20 saslušanih svjedoka, 16 ih je bilo iz Ahmića. Sve su žrtve ispričale potresne priče, koje su potpuno slične. U rano jutro 16. travnja 1993. godine u muslimanske kuće u području donjih Ahmića i Šantića upadali su maskirani vojnici, istjerali ljude iz njih, zatim ubijali muškarce sposobne za borbu, a žene i djeca u najvećem su broju odvedeni u osnovnu školu u Dubravici, pored Viteza. U tom su napadu sve muslimanske kuće zapaljene. Prema iskazima svjedoka, znatnu ulogu u tom zločinu odigrali su neki njihovi hrvatski susjedi. "Sasvim je nesporno da je došlo do velikog nasilja, stradanja civila i zločina", rekao je u petak za Hinu Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo. "Međutim, ključno je pitanje je li general Blaškić naredio te zločine, je li za njih znao ili mogao znati. U vezi s tom ključnom okolnošću nije saslušan nijedan svjedok, osim djelomično potpukovnika Wattersa", dodao je Nobilo. Nitko od preživjelih Ahmićana nije rekao da je poznavao okrivljenog Blaškića, osim preko medija, niti da je čuo da se njegovo ime spominjalo za vrijeme i poslije tog napada. "Smatram da su se cijeli Ahmići mogli obaviti sa svega nekoliko svjedoka, jer ovo nije postupak u kojem su utvrđuje svako pojedinačno ubojstvo i svaki pojedinačni način stradanja civila. Mislim da se vrtimo u krugu, jer ne dobivamo nikakve nove činjenice", rekao je Nobilo. Nobilo ističe da mu se čini da tužitelji nemaju izravnih dokaza i da pokušavaju dokazati Blaškićevu odgovornost tzv. okolnosnim dokazima, ali da oni ne idu ni na štetu ni u prilog Blaškiću, već samo potvrđuju da su se zločini dogodili. "Očito je da tužitelji imaju problema sa svjedocima, da se neki koje su mislili pozvati nerado odazivaju, tako da sam stekao dojam da su ova tri tjedna htjeli 'ubiti vrijeme', jer su pozvali neke svjedoke koje inače ne bi pozvali", rekao je Nobilo. Što se tiče britanskih svjedoka, pripadnika britanskog bataljuna UNPROFOR-a, Nobilo ističe da treba razlikovati časnike od dočasnika. Dočasnici više govore o činjenicama, dok časnici poput potpukovnika Briana Wattersa iznose mišljenja koja podupiru teze iz optužnice. Svjedok Watters je u svom iskazu rekao da je čuo da je Blaškić dostavio višem zapovjedništvu popis odgovornih za pokolj u Ahmićima, te da je time napravio propust, jer ih nije kaznio ako je znao njihova imena. Tijekom njegova saslušanja, tužitelj je predočio i sažetak dnevnog vojnog izviješća, koje je svakodnevno radila britanska postrojba UNPROFOR-a. Blaškićeva obrana naknadno je došla do cjelovitog izvješća od 18. travnja 1993. godine, nakon čega je postalo vidljivo da je tužitelj izbrisao najveći dio toga dokumenta, i to onaj dio koji bi Blaškiću mogao ići u prilog. Blaškićevi branitelji zatražili su da se Wattersov iskaz poništi ili da ga se ponovno pozove da svjedoči, o čemu će odlučiti prvostupanjsko sudsko vijeće. "Gotovo svi britanski časnici kada izlažu svoja mišljenja imaju istu priču i očito je da ona dolazi iz istog izvora i ta mišljenja su za nas nepovoljna", kaže Nobilo dodajući da njihova mišljenja nisu relevantna jer oni nisu svjedoci-vještaci. "Časnik Watters je rekao nekoliko značajnih stvari, a to je da su se Britanci na neki način osjećali krivim za ono što se dogodilo u Ahmićima te da je medijska pažnja koja je stvorena oko Ahmića na neki način zasjenila događaje u Srebrenici i istočnoj Bosni, gdje su se dogodili daleko veći zločini. Možda iz tih dviju konstatacija i iz činjenice da se sada unutar britanske vojske pomalo otkrivaju određene snage koje su radile za neprijatelje Hrvatske u to doba, određeni špijuni ili lobiji koji su u Londonu djelovali za srpsku stranu, možemo prepoznati zašto Britanci tako žestoko nastoje svjedočiti protiv Blaškića i zašto na sebe preuzimaju ulogu tužitelja i pokušavaju, mimo onoga što se stvarno dogodilo, svjedočiti u prilog teza iz optužnice. Oni nam u ovome trenutku predstavljaju najproblematičnije svjedoke, premda samo na razini njihovih općih mišljenja, a ne na osnovu činjenica, koje iznose i koje ne ugrožavaju Blaškića", rekao je Blaškićev branitelj. Adnan Zec iz Ahmića prvi je svjedok koji je rekao da je za napada na to selo vidio vojnike s oznakama Hrvatske vojske. U optužnici protiv Blaškića stoji da je u inkriminirano vrijeme u Lašvanskoj dolini posrijedi bio međunarodni sukob i djelomična okupacija. U šest od 20 točaka optužnice, Blaškića se tereti za teška kršenja Ženevskih konvencija, za koja ICTY može suditi samo ako je u pitanju međunarodni sukob. "Nema govora da je Hrvatska vojska umiješana u događaje oko Ahmića, jer ni u jednoj informaciji objektivnih promatrača koji su bili zaduženi za evidentiraje postrojbi i njihovih kretanja, prije svega mislim na UNPROFOR, nikad nigdje nije zabilježeno da se ijedna postrojba HV-a pojavila u srednjoj Bosni", kaže Nobilo, dodajući da nije isključeno da su neki pojedinci i nosili oznake HV- a, ali iz toga nitko ozbiljan ne može tvrditi da je neka postrojba Hrvatske vosjke bila u Ahmićima. Suđenje generalu Blaškiću, koje je započelo 24. lipnja ove godine i na kojem je dosad saslušano ukupno 37 svjedoka optužbe, nastavit će se 7. prosinca. (Hina) sv rb 280851 MET nov 97